Kriza životnih troškova: Potrošači u jugoistočnoj Evropi bojkotuju supermarkete

Potrošačima u jugoistočnoj Evropi je dosta, rastuće cijene u supermarketima cijede im novčanike. Odlučili su ne kupovati. Niz bojkota trgovina proširio se s Hrvatske na druge zemlje jugoistočne Evrope, no pitanje je hoće li se time išta postići, piše Evropska novinska agencija (ENR), a prenosi Hina.

Počelo je u Hrvatskoj krajem januara. Posljednjih sedmica u toj se zemlji dogodio značajan broj bojkota supermarketa jer su potrošači frustrirani rastom cijena, baš kao i potrošači u drugim državama članicama EU-a i nekima koje se žele pridružiti tom bloku.

Bojkot trgovina pokrenula je grupa na Facebooku pod nazivom „Halo, inspektore”, a pokret su podržale grupe za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke pa čak i ministar gospodarstva.

„Danas ćemo ponovno sve bojkotirati, od supermarketa do ljekarna, pekarnica, kafića i restorana. Nemojmo ulaziti u trgovine niti plaćati bilo kakve usluge”, rekao je Josip Kelemen, predsjednik i glasnogovornik potrošačke platforme „Halo, inspektore”, uoči trećeg kruga bojkota u Hrvatskoj 7. februara.

Inicijativa je počela porukama na društvenim medijima, kojima su se građani pozivali da se suzdrže od kupovine bilo čega. Organizatori su prvo pozvali na bojkot velikih multinacionalnih trgovačkih lanaca poput njemačkog Lidla i italijanskog diskontnog lanca Eurospina, a zatim na sedam dana dug bojkot hrvatskog maloprodajnog lanca Konzuma, koji završava 14. februara.

Pokret se od tada proširio jugoistočnom Evropom na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Bugarsku i Srbiju.

Manje hljeba u korpi

Problem ima dva lica, piše ENR-a. S jedne strane, visoke cijene otežavaju mnogim potrošačima spajanje kraja s krajem, a s druge lokalni proizvođači tvrde da ne mogu konkurisati velikim trgovačkim lancima zbog jeftinijeg uvoza, i zbog toga što im otkupne cijene ne pokrivaju troškove proizvodnje.

Ekonomisti objašnjavaju novi val rasta cijena u Hrvatskoj snažnim rastom lične potrošnje i ukupne domaće potražnje, a s druge strane ograničenim rastom na strani ponude.

Veliki dio potražnje generiše država zbog velikog priljeva novca iz Evropske unije, kohezijskih fondova i sredstava za oporavak od pandemije.

Životni troškovi rastu širom EU-a jer plate ne prate rast cijena hrane. Prema Eurostatovom Harmonizovanom indeksu potrošačkih cijena (HICP), prosjek EU-a za cijene hrane iznosio je u decembru prošle godine 145,2 bodova, u odnosu prema baznih 100 bodova 2015.

U Hrvatskoj su cijene hrane više od evropskog prosjeka i iznose 148,7 bodova, u Rumuniji su 166,2 boda, a u Bugarskoj vrtoglavih 174,4 boda.

Eurostat je procijenio godišnju inflaciju u eurozoni na 2,5 posto u januaru. Stopa inflacije za hranu, alkohol i duhan iznosila je 2,3 posto.

U Hrvatskoj je stopa inflacije pet posto, po čemu je na prvom mjestu u eurozoni.

Širenje bojkota

Potrošači u zemljama kandidatima za članstvo u EU-u – Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori su se, također, pridružili bojkotu.

Građani u BiH su pod sve većim pritiskom rastućih cijena. Životni standard im pada jer plate ne prate rastuće troškove života.

Da bi promijenili taj trend, neformalna skupina „Bojkot u BiH” pozvala je na društvenim medijima na bojkot najvećih maloprodajnih lanaca 7. i 8. februara. Promet je tada bio manji.

Supermarketi u Sjevernoj Makedoniji 31. januara i 7. februara bili su napola prazni, a ljudi su kupovali na tržnicama i u lokalnim trgovinama ili uopšte nisu kupovali.

Građani podržavaju kampanju, premda nisu sigurni može li jednodnevni bojkot riješiti probleme, tvrdeći da cijene kontinuirano rastu, a plate stoje. Uoči bojkota, neki maloprodajni lanci uveli su popuste i pogodnosti za potrošače, kriveći dobavljače za rast cijena.

Srbijanska organizacija potrošača „Efektiva” pozvala je potrošače na jednodnevni bojkot maloprodajnih lanaca 31. januara, podsjećajući da je u oktobru Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula postupak protiv četiri maloprodajna lanca zbog sumnje u namještanje cijena.

Najavila je i novi bojkot pod motom: „Želite li da vas pljačkaju ili ne?”. Počevši od 10. februara, pet velikih maloprodajnih lanaca – Delhaize, Mercator, Univexport, DIS i Lidl – bit će bojkotovani pet dana.

Bojkoti su održani i u susjednoj Crnoj Gori 31. januara, te 7. i 8. februara.

„Svaki dan svjedočimo neviđenim povećanjima cijena osnovnih proizvoda, a vlasnici velikih trgovačkih lanaca akumuliraju profite na štetu ljudi. Vrijeme je da se kaže: Dosta!”, objavila je na društvenim mrežama organizacija „Alternativa Crna Gora”.

Akciju je podržao premijer Milojko Spajić, neke nevladine organizacije i sindikati, a usprotivili su joj se Privredna komora i Centar za zaštitu potrošača Crne Gore.

Ideja se proširila i na Bugarsku, gdje su četiri organizacije pozvale na bojkot maloprodajnih lanaca i trgovina mješovitom robom 13. februara, prema riječima Velizara Enčeva, koordinatora inicijative i bivšeg bugarskog ambasadora u Hrvatskoj.

Pokret za sada nije zahvatio Albaniju i Sloveniju, a Rumuni su neodlučni.

Rumune su neki političari pozvali na bojkot supermarketa na jedan dan, tvrdeći da ne prodaju rumunske proizvode.

Ministar poljoprivrede Florin-Ionuț Barbu rekao je s druge strane kako vjeruje da bi takav bojkot značio „bankrot rumunskih proizvođača” jer 70 posto proizvoda u maloprodajnim lancima u Rumuniji proizvode domaća prehrambena poduzeća.

U Albaniji nije bilo bojkota unatoč sporadičnim pozivima na društvenim medijima. Vlada je prošle godine podigla plate javnim službenicima i povećala penzije, a ove je godine snizila cijene struje. Porast plata i mirovina nije pratilo značajno povećanje cijena u supermarketima.

Organizovanog bojkota trgovina nije bilo niti u Sloveniji, premda su visoke cijene hrane u toj državi važno pitanje.

Prema nacionalnom Uredu za statistiku, cijene hrane i bezalkoholnih pića 2024. su se stabilizirale nakon razdoblja vrtoglavog rasta. Međutim, trgovački centri u slovenskim gradovima duž granice s Hrvatskom doživjeli su porast kupovine u vrijeme hrvatskog bojkota.

Kupci iz Hrvatske kažu da su hrana i proizvodi za čišćenje u Sloveniji mnogo jeftiniji. Istodobno, slovenski potrošači ponovno češće odlaze u susjednu Italiju u jeftiniju nabavku.

Ograničavanje cijena

Hoće li bojkoti imati dugoročnije posljedice od podizanja svijesti, ostaje da se vidi, ali jedna reakcija je poziv političara na ograničavanje cijena.

Vlada entiteta Federacija BiH obećala je zamrznuti cijene za 50 proizvoda, a vlada entiteta Republike Srpske objavila je češće inspekcijske kontrole i strožije kazne za trgovce koji neopravdano dižu cijene.

U Bugarskoj, savez lijevog centra BSP – Ujedinjena ljevica iznio je prijedlog zakona da se odredi maksimalna marža za osnovne namirnice, rekla je zastupnica Nina Dimitrova. MRF – Novi početak je, također, iznio sličan prijedlog zakona.

Dvije političke snage zabrinjava što si stotine hiljada građana ne mogu priuštiti najosnovnije prehrambene proizvode zbog visoke inflacije. Udruženje za modernu trgovinu (AMT) s druge strane smatra da su upravo takva ograničenja cijena kriva za podizanje inflacije.

Hrvatska vlada odgovorila je na bojkot proširenjem popisa proizvoda s ograničenim cijenama za 40 novih proizvoda, uključujući brašno, mlijeko, meso, hljeb, peciva, sokove i higijenske proizvode.

Mnogo vike ni za što?

U Sjevernoj Makedoniji je porezna uprava objavila da je promet u osam najvećih trgovačkih lanaca 31. januara bio manji 46,59 posto u odnosu na isti dan sedam dana ranije. Međutim, podaci pokazuju i da je promet bio 11,2 posto viši dan nakon bojkota.

Premijer Hristijan Mickoski izrazio je razumijevanje za bojkot i pozvao na dijalog s proizvođačima, distributerima, maloprodajnim lancima i potrošačima, kako bi se izbjegla eskalacija situacije.

Prema njegovom mišljenju, neki proizvođači, dobavljači i trgovci koriste trikove kako bi povećali cijene proizvoda, opravdavajući odluku višim cijenama na tržištu. „Mi znamo da to nije istina”, rekao je.

Ministar privrede i rada Besar Durmishi rekao je da potrošači imaju pravo odlučiti kako će i gdje trošiti svoj novac.

Podaci Porezne uprave Crne Gore pokazali su da je bojkot 31. januara bio uspješan jer je pet najvećih maloprodajnih trgovačkih lanaca ostvarilo 56,14 posto manje prihode u odnosu prema istom razdoblju sedam dana prije.

Međutim, podaci su pokazali i da je tih pet lanaca ostvarilo povećanje prihoda od ukupno 1,1 milion eura dan prije i dan poslije bojkota u odnosu prema istim danima sedam dana prije toga.

Jednako tako u Srbiji porezna uprava je objavila da je 31. januara ukupni promet pet ciljanih lanaca bio manji za otprilike trećinu u odnosu prema dan prije.

U Hrvatskoj, gdje je sve počelo, prvi nacionalni bojkot 24. januara rezultirao je 44-postotnim padom prometa i 53-postotnim smanjenjem vrijednosti prodaje. Drugi bojkot 31. januara izazvao je manji pad prodaje, a treći 7. februara, pod motom „U petak ne kupujte ništa!”, bio je još slabiji.

Ostaje dvojbeno koliko bojkot može doprinijeti usporavanju inflacije, piše ENR-a. U svakom slučaju, ljudi su veoma ljuti kada vide da su neki proizvodi u Hrvatskoj, koja je uvela euro 2023, skuplji nego u nekim razvijenijim državama članicama EU-a.