Zbog bojkota manji promet u trgovinama u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se prvi put provodi akcija masovnog bojkota trgovačkih lanaca zbog visokih cijena hrane.

One nekontrolisano rastu otkad je Hrvatska uvela euro, a stopa inflacije jedna je od najvećih u Evropskoj uniji. U udruženjima potrošača nadaju se da će bojkotom prisiliti trgovce na ustupke.

Promet gotovinom u trgovinama u Hrvatskoj je u petak do 16 sati, prema podacima porezne uprave, pao za 29 posto u odnosu na prošli petak dok je iznos računa također manji, za 31 posto.

Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je kako je poruka koju građani šalju bojkotom “važna i artikulirana”.

Obećao je da će Vlada tu poruku uzeti u obzir prilikom definiranja mjera ograničenja cijena određenih proizvoda naredne sedmice.

“Poruka građana je važna i ona će biti uzeta u obzir pri definiranju mjera administrativnog ograničenja cijena određenih proizvoda, koje će Vlada donijeti idućega tjedna”, rekao je Plenković na današnjoj sjednici Vlade.

Građani su proteklih dana na bojkot pozivani porukama koje su se dijelile putem društvenih mreža.

“Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, navedeno je uz ostalo u porukama.

U međuvremenu, bojkot su podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, pojedine političke stranke, pa i hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u četvrtak su podržali poziv građana na bojkot trgovina, upozoravajući da nepodnošljiv rast cijena ugrožava životni standard i postignute rezultate rasta primanja građana.

“Visina cijena i razina primanja lice su i naličje iste medalje koja određuje životni standard u zemlji”, poručili su iz NHS-a.

Podrška sindikata i opozicije

Sindikalac Krešimir Sever smatra da je bojkot trgovina jedini pravi lijek u borbi protiv visokih cijena, to potvrđuju i dobra iskustva drugdje – u Italiji koja se pobunila zbog cijena tjestenine i kafe, u Turskoj zbog pekarskih proizvoda te goriva u Velikoj Britaniji.

Opozicioni zastupnici najavili su da će podržati bojkot trgovina u petak na koji su pozvani građani, naglasivši da, dok inflacija čerupa građane, Vlada u budžetu ubire blagodati neobuzdane inflacije, a trgovci se bogate na maržama, pa je zapravo riječ o bojkotu zbog Vladina nerada.

Ekonomisti su skeptični kada je u pitanju efekat poziva.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je ranije za Hinu da ni organizirani potrošači ni Vlada ne mogu utjecati na kretanje inflacije.

“Potrošači se možda mogu jedan dan organizirati i bojkotirati trgovce. Međutim, u tržišno orijentiranim ekonomijama kolektivne akcije potrošača nisu imale utjecaja na inflaciju, pa tako neće ni najavljeni bojkot hrvatskih potrošača, ako uopće bude masovan”, smatra Novotny.

Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u petak pokazat će kako je prošla ova inicijativa građana.

U Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u decembru porasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od maja.

Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunije (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa inflacije u EU iznosila je u decembru 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata.