DW: Šta Zapadni Balkan očekuje od Trumpa i Harris?

Don Jr. Trump, najstariji sin Donalda Trumpa, 23. septembra 2024. sastao se sa srbijanskim poslovnim ljudima na večeri u Beogradu kako bi istražili mogućnosti ulaganja u Srbiji, piše Deutsche Welle i dodaje kako Trumpovi kontakti sa srbijanskim poduzetnicima i državnim zvaničnicima datiraju još od 2013. kada je tadašnji srbijanski premijer Ivica Dačić javno obznanio Trumpov interes za građevinski projekat.

“Riječ je o nekadašnjem Generalštabu Jugoslavenske narodne armije, zgradi koja je teško oštećena tokom NATO bombardiranja 1999. godine. Međutim, pregovori nisu urodili plodom. Sve do maja 2024., kada je Trumpov zet Jared Kushner, predvođen bivšim američkim ambasadorom u Berlinu Richardom Grenellom, zaključio posao. Ugovor, vjerovatno vrijedan milijarde, predviđa najam kompleksa zgrada na 99 godina”, piše za DW Alexander Rhotert, analitičar i nekadašnji njemački diplomata.

Rhotert, bivši uposlenik UN-a, NATO-a, OSCE-a i Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, ističe kako se Grenell, koga mnogi vide kao novog američkog državnog sekretara u slučaju Trumpove izborne pobjede, smatra u Berlinu najnepopularnijim američkim ambasadorom u poslijeratnoj Njemačkoj. Dok ga je švicarski dnevnik NZZ nazvao “nediplomatom” zbog njegovog “bezobraznog ponašanja”, Don Trump Jr. ga je nedavno pohvalio kao “glavnog kandidata” za ured državnog sekretara.

Trumpova neuspjela balkanska ekskurzija

Kao Trumpov posebni izaslanik za Balkan, navodi Rhotert, Grenell je vukao konce kada je kosovski premijer Albin Kurti svrgnut 2020. jer je stajao na putu još jednom dogovoru. Navodno se radilo o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova po etničkom kriteriju.

“U junu 2020. su se tadašnji predsjednik Kosova Hashim Thaci i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić htjeli sastati s Trumpom u Bijeloj kući kako bi potpisali sporazum. Mediji navode kako je plan bio Srbiji pripojiti četiri općine na sjeveru Kosova u kojima dominiraju Srbi. Zauzvrat, južna srpska Preševska dolina, koja je većinski naseljena Albancima, postala bi dio Kosova. Takva ‘razmjena teritorije’ mogla je izazvati domino efekt, jer su države Zapadnog Balkana i dalje multietničke uprkos ratovima iz 1990-ih”, navodi autor teksta.

“Lider bosanskih Srba Milorad Dodik već je prijetio da će u tom slučaju većinski srpski dio Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, biti pripojen Srbiji – što je moglo dovesti do novog balkanskog rata. Etnički motivirane promjene granica kriju ogroman potencijal za sukobe. Optužnica Specijalnog suda Kosova protiv bivšeg kosovskog predsjednika Hashima Thacija osujetila je Trumpov plan. Thaci se dobrovoljno predao sudu.”

Rhotert dalje navodi kako o Grenellovoj kontinuiranoj popularnosti u Srbiji govori izjava srbijanskog ambasadora u Washingtonu Marka Đurića koji ga je nazvao “nesumnjivim prijateljem Srbije.” Vučić je odlikovao Grenella najvišim srpskim ordenom za zasluge 2023. godine i tom prilikom kazao: “Mislim da je on jedan od nekoliko ljudi iz Sjedinjenih Američkih Država koji imaju uravnotežen pristup Kosovu.”

Šta nose Harris i Trump Zapadnom Balkanu

Trumpov prosrpski stav nam daje ideju o tome što bi moglo čekati Zapadni Balkan, piše bivši njemački diplomata i nastavlja kako stav demokratske potpredsjednice i predsjedničke kandidatkinje Kamale Harris o ovom pitanju još uvijek nije jasan.

“Ipak, na temelju njene biografije i vanjskopolitičkih stavova mogu se izvući neki zaključci. S jedne strane, malo je vjerovatno da bi Harris favorizirala srpske ili druge etnonacionaliste obzirom na njeno multietničko porijeklo. Osim toga, Harris je poznata po svom proukrajinskom stavu. Možda ju je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio na navodne planove Moskve da destabilizira Balkan ili tamo otvori frontove s velikosrpskim nacionalistima lojalnim Moskvi. Bliski odnosi Beograda i Moskve mogli bi potaći Harris na korigiranje kursa”, nastavlja autor DW-a.

On podsjeća kako je Edward Joseph, istraživač sukoba na renomiranom Univerzitetu Johns Hopkins, nedavno kritizirao “politiku popuštanja” aktuelnog američkog predsjednika Joea Bidena prema Srbiji.

“Vučić usmjerava Beograd sve istočnije i nema razloga zašto bi predsjednica Harris nastavila voditi ovu pogrešnu politiku. Bivši američki diplomata Shaun Byrnes dao je sličnu notu svojom preporukom: ‘Moramo biti oštriji prema Srbiji jer je ona i dalje neprijateljski nastrojena prema Kosovu’.”

“Fantastička diplomatija” na Balkanu

Daniel Serwer, diplomatski veteran koji je radio sa ‘arhitektom’ Dejtonskog mirovnog sporazuma Richardom Holbrookeom, opisao je Bidenovu balkansku politiku kao “fantastičnu diplomatiju”: postavljanje Vučića – ministra propagande srbijanskog predsjednika i “koljača Balkana” Slobodana Miloševića 1990-ih – kao sidro stabilnosti daleko je od stvarnosti.

“Česte posjete Vučićevog povjerenika, potpredsjednika Vlade Aleksandra Vulina, Rusiji, tokom kojih je nedavno predsjednika Vladimira Putina lično uvjeravao da je ‘Srbija strateški partner i saveznik Rusije’, izazivaju sumnje u američku politiku”, piše Rhotert.

Aktivnosti Trumpovih ljudi u Beogradu pokazale su da će, ako ponovo bude izabran za predsjednika SAD-a, ekonomski ciljevi biti u prvom planu američke politike prema Zapadnom Balkanu, piše autor i ukazuje kako Trumpu “jako odgovara što predsjednik Srbije Vučić ima odlične odnose s Putinom”.

“Ovo je zastrašujuće za Ukrajinu, Bosnu, Kosovo i Crnu Goru. Iako su Bosna i Kosovo, dvije države s muslimanskom većinom, izrazito proamerički i prozapadno orijentirane, ne mogu automatski računati na zaštitu SAD-a od srpskih ekspanzionističkih ambicija u slučaju Trumpova ponovnog izbora”, kategoričan je njemački analitičar u tekstu za DW.

Izdaja saveznika ako odgovara računici

“U prošlosti je republikanac jasno dao do znanja da će napustiti saveznike ako to odgovara njegovim računicama. U decembru je 2018., na primjer, najavio kako će povući većinu američkih snaga iz Sirije, čime je izdao Kurde koji su podnijeli najveći teret rata protiv (oružane grupe) Islamska država (IS). Ova izdaja saveznika potakla je američkog ministra odbrane Jamesa Mattisa da podnese ostavku. Prije propalog Grenellovog dogovora o razmjeni teritorija između Kosova i Srbije, Trump je već prijetio kosovskom premijeru Kurtiju povlačenjem američkih trupa iz bivše srpske pokrajine, što se smatra životnim osiguranjem.”

Rhotert na kraju piše kako je, “u najmanju ruku, upitno mogu li NATO zaštitne snage KFOR garantirati sigurnost Kosova bez SAD-a”.

“Čini se da je Bidenova administracija barem napravila odredbe za ovaj slučaj: SAD je isporučio Kosovu 250 protivtenkovskih projektila Javelin, poznatih iz ukrajinskog rata, a Turska je isporučila jednako efikasne bespilotne letjelice Bayraktar. Bez ova dva oružana sistema Ukrajina vjerovatno više ne bi postojala kao nezavisna država. Uzgred, Kosovo nema nijedan borbeni tenk. Za razliku od Srbije, čije oružane snage imaju dobrih 250 komada. Broj isporučenih Javelina stoga vjerovatno nije odabran slučajno.”