Tri crnogorska čelnika proglašena nepoželjnima u Hrvatskoj

Nepoželjnima su proglašeni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, zastupnik u Skupštini Milan Knežević te Aleksa Bečić, potpredsjednik Crnogorske vlade.

Mandić: Oni su proglašeni „nepoželjnima u Republici Hrvatskoj zbog sustavnog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe“. (Reuters/Stevo Vasiljevic)

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske (MVEP) danas je, notom koja je upućena Ambasadi Crne Gore u Zagrebu, proglasilo nekoliko crnogorskih čelnika nepoželjnima u Hrvatskoj, navodi se u saopćenju.

Nepoželjnima su proglašeni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, zastupnik u Skupštini Milan Knežević te Aleksa Bečić, potpredsjednik Crnogorske vlade.

Oni su proglašeni „nepoželjnima u Republici Hrvatskoj zbog sustavnog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe“.

„Ministarstvo vanjskih i europskih poslova žali što je većina u Skupštini Crne Gore odlučila zanemariti kontinuirane pozive Republike Hrvatske da ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore“, navodi se u saopćenju i nastavlja:

„U tom kontekstu, djelovanje spomenutih političkih dužnosnika posebno se izdvaja, a njihovo postupanje nikako se ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je sukladno deklariranom cilju članstva Crne Gore u Europskoj uniji.“

Hrvatski premijer Andrej Plenović složio se sa današnjom notom MVEP-a. On je na otvorenom dijelu sjednice Vlade rekao da se slaže sa tom odlukom zbog izjava crnogorskih političara koje, kako je rekao, idu u smjeru narušavanja odnosa dvaju država.

Ključni element proširenja EU-a

Iz hrvatskog Ministarstva dalje navode kako su „dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, sukladno Pregovaračkom okviru Europske unije za Crnu Goru“.

„Hrvatska podržava europsku Crnu Goru, podržava proces pristupanja Europskoj uniji i zalagala se za napredak na europskom putu Crne Gore. Republika Hrvatska očekuje da će se Crna Gora ponašati u skladu s europskim vrijednostima i u europskom duhu te da će svoje napore usmjeriti na daljnje ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu“, navodi se na kraju saopćenja.

Kasnije je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sugerirao da je Hrvatska proglasila trojicu crnogorskih političara nepoželjnima zbog izglasane rezolucije o Jasenovcu, no i zbog drugih poteza susjedne države poput imenovanja lokacija po ratnim zločincima.

Grlić Radman je kazao kako su Mandić, Knežević i Bečić svojim radom i aktivnostima „vodili do pogoršanja odnosa” dviju država. Po njegovim riječima, Crna Gora je povukla potez „koji ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima” dan nakon što je od Evropske komisije dobila zeleno svjetlo o ispunjenosti privremenih mjerila.

Rezolucije o Srebrenici i Jasenovcu

Tada je Skupština Crne Gore, krajem juna, donijela rezoluciju o Jasenovcu glasovima prosrpskih stranaka koje su to smislile kao odgovor na rezoluciju o Srebrenici koju su izglasali Ujedinjeni narodi, uz glas zvanične Podgorice u New Yorku. Hrvatski politički vrh, ali i crnogorski političari, to su ocijenili kao pokušaj Srbije da pogorša odnose između Zagreba i Podgorice i evropski put Crne Gore, europskom članstvu najbliže zemlje. Za rezoluciju je glasao 41 zastupnik, između ostalih iz redova stranaka Mandića, Bečića i Kneževića.

„Hrvatska je davala šansu politici Crne Gore, nikad se nismo htjeli miješati u njezinu unutarnju politiku, no ova situacija nas ipak zabrinjava, to nije dobro”, rekao je Grlić Radman, dodavši kako Hrvatska ipak ostaje saveznik i partner, te kako Hrvatska zbog toga vjerovatno neće blokirati Crnu Goru na evropskom putu jer „blokiranje nije europska vrijednost” te da postoje drugi mehanizmi kojima se može utjecati na neke odluke.

Podsjetio je da Crna Gora za zatvaranje 23. poglavlja, onog o pravosuđu i temeljnim pravima, mora riješiti pitanje procesuiranja ratnih zločina na komandnom nivou, nestalih, odštete logorašima i zaštiti hrvatske manjine. Grlić Radman naglasio je kako su odnosi pogoršani već ranije odlukom da se bazen u Kotoru preimenuje po bivšem stražaru zloglasnog logora Morinj, sprječavanjem njegove posjete školskom brodu Jadran u Tivtu i pokušajima imenovanja ulica po Ratku Mladiću i Pavlu Bulatoviću.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama