Izvještaj EK: Nivo percipirane nezavisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje vrlo nizak
Samo 23 posto građana Hrvatske smatra da je nivo nezavisnosti sudova i sudija prilično ili vrlo dobar u 2024. godini.

Nivo percipirane nezavisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje je vrlo niska, postoji određeni napredak u borbi protiv korupcije i značajan napredak u pogledu plata sudija i tužilaca, ali nema napretka u pogledu transparentnosti raspodjele državnog oglašavanja u medijima, sažetak je ocjena iz godišnjeg izvještaja Evropske komisije o vladavini prava.
Evropska komisija u srijedu je objavila izvještaj, relativno novi instrument koji ima preventivnu ulogu i treba pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u tom području.
Nastavite čitati
list of 4 itemsEK postavio pravne temelje osnivanja Specijalnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine
EU uputio finansijsku pomoć Moldaviji za rješavanje energetske krize
Evropska komisija će tolerirati veće deficite ako članice troše na odbranu
Izvještaj pokriva četiri ključna područja: pravosudne sisteme, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sistemom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
‘Uplitanja i pritisci’
Godišnji izvještaj o vladavini prava sadržava sintezu stanja u pogledu vladavine prava u svih 27 država i ocjene značajnih promjena povezanih s vladavinom prava u svakoj od država članica.
Komisija navodi da je percipirani nivo nezavisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje vrlo nizak u opštoj populaciji i među firmama.
Nivo percipirane nezavisnosti pravosuđa veoma je nizak, ispod 30 posto u Hrvatskoj, Poljskoj i Bugarskoj.
Samo 23 posto građana Hrvatske smatra da je nivo nezavisnosti sudova i sudija “prilično ili vrlo dobar” u 2024. godini, dok je kod firmi taj postotak nešto viši – 28 posto. U odnosu na prošlu godinu nivo percipirane nezavisnosti blago je porastao sa 22 na 23 posto, dok je među firmama zabilježen porast od 18 posto.
Kao glavne razloge za percipirani nedostatak nezavisnosti sudova i sudija, šira javnost i firme navode uplitanje ili pritisak vlade i političara, te uplitanje ili pritisak iz ekonomskih ili drugih specifičnih interesa.
Komisija navodi napredak u području integriteta sudaca i tužilaca s obzirom na to da vlada planira ove godine predložiti dopune Zakona o državnom odvjetništvu, koje uključuju da nacionalna sigurnosna agencija ukloni pravni temelj za periodične sigurnosne provjere svih državnih tužilaca.
‘Napredak o pitanju plata’
EK kaže da je nakon teških rasprava i pregovora postignut “znatan napredak” kada je riječ o platama sudija, državnih tužilaca i pravosudnog osoblja, slijedom preporuka iz prošlogodišnjeg izvještaja o vladavini prava. Također se ove godine očekuje zakonska regulativa koja će postaviti i objektivne kriterije nagrađivanja u pravosuđu.
Što se tiče efikasnosti pravosuđa, u izvještaju EK-a stoji da su se ukupni broj neriješenih predmeta i dužina suđenja u većini slučajeva povećali.
Evropska komisija vidi napredak u borbi protiv korupcije te navodi da je provedba prvog akcijskog plana za 2022 – 2024. u okviru Antikorupcijske strategije na dobrom putu.
Kaže se da je Hrvatska pojačala svoje zakonodavstvo koje se odnosi na podmićivanje stranih javnih službenika i da je obećala zakonodavne radnje u kontekstu pristupanja OSCE-u.
Komisija je vrlo kritična u pogledu transparentnosti dodjele državnog oglašavanja u medijima.
U izvještaju se spominju i problem curenja informacija iz istraga i izmjene Kaznenog zakona kojima se uvodi novo krivično djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.