Na lokalnim izborima u BiH sudjelovat će 300 stranaka i nezavisnih kandidata

Na izborima u BiH će učestvovati 113 političkih stranaka, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina, 59 koalicija i devet lista nezavisnih kandidata.

Iz CIK-a navode da su zaprimili 122 prijave političkih stranaka od kojih je 117 zvanično ovjereno (Elman Omić / Anadolija)

Predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Irena Hadžiabdić je na konferenciji za novinare u Sarajevu izjavila da će se za predstojeće lokalne izbore 6. oktobra na glasačkim listićima, ako budu imali ovjerene kandidatske liste, naći ukupno 300 političkih subjekata.

Prema njenim riječima, ovaj broj predstavlja smanjenje u odnosu na prethodne godine. Podsjetila je da je 2020. godine bilo 574, 2016. godine 451, a 2012. godine 383, dok je 2008. godine bilo 414 političkih subjekata.

Objasnila je da će na ovim izborima učestvovati 113 političkih stranaka, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina, 59 koalicija i devet lista nezavisnih kandidata, prenosi Anadolija.

Iz CIK-a navode da su zaprimili 122 prijave političkih stranaka od kojih je 117 zvanično ovjereno, a primljeno je i 238 prijava za ovjeru nezavisnih kandidata od kojih je ovjereno 146, uključujući 43 predstavnika nacionalnih manjina.

“Od 55 stranaka kojima je ovjera odbijena, deset je uložilo žalbu. Sud je sve odluke CIK-a potvrdio”, rekla je Hadžiabdić.

Kršenje Izbornog zakona

Skrenula je pažnju na dva predmeta – Srpske demokratske stranke (SDS) jer nije podnijela broj računa za finansiranje izborne kampanje te slučaj “Srpska radikalna stranka – dr. Vojislav Šešelj” jer je, prema mišljenju CIK-a, ta stranka trebala ukloniti nedostatke u nazivu s obzirom na to da su zaključili da se u nazivu glorificira presuđeni ratni zločinac i tražili su da se ukloni ime Vojislav Šešelj u roku dva dana. Hadžiabdić je dodala da su prihvatili zahtjev pa će na lokalnim izborima nastupiti kao SRS – Srpska radikalna stranka.

Prema njenim riječima, neke stranke i nezavisni kandidati odlučili su da na izborima učestvuju samo u okviru koalicije, odnosno liste nezavisnih kandidata i primljeno je 59 prijava za koalicije i devet za liste nezavisnih kandidata i sve su ovjerene.

Navela je da u slučajevima preuranjene kampanje CIK reaguje po službenoj dužnosti i prijavama.

“Tolerancije na kršenje Izbornog zakona neće biti, mi ćemo nastaviti u skladu sa zakonom da reagujemo na sva moguća kršenja”, rekla je Hadžiabdić.

Od raspisivanja izbora do 24. juna primili su 37 prigovora, od čega se 15 odnosi na preuranjenu kampanju, 18 na zloupotrebu javnih resursa, dva na plaćenu izbornu kampanju, jedan na govor mržnje i jedan na rad opštinske komisije.

Edukacija birača

Hadžiabdić je dodala da je u toku obuka više od 300 instruktora koji će obučavati predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora. U toku je i javni konkurs za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora koji je otvoren do 28. juna, a na koji se do sada prijavilo 7.600 kandidata.

Navela je da je u toku i edukacija birača koji žive u inozemstvu.

“Pozivamo sve birače da provjere rok važenja svojih ličnih dokumenata te da ih blagovremeno zamijene kako bi mogli ostvariti svoje biračko pravo na dan izbora”, naglasila je predsjednica CIK-a BiH.

Hadžiabdić je izjavila je da će 1. jula biti organizovano žrijebanje za petog delegata u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da će o detaljima biti odlučeno na sutrašnjoj sjednici CIK-a.

Prethodno je Sud BiH odbio žalbu SNSD-a na odluku CIK-a koji je krajem maja ponovno priznao listić PDP-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Izvor: Agencije