Dan bijelih traka: Sjećanje na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana

Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma, ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni.

Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine (Miomir Jakovljević / Anadolija)

U Prijedoru i u drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine obilježava se Dan bijelih traka, mirnom šetnjom s bijelom trakom oko lijeve ruke.

Dan bijelih traka je podsjetnik na 31. maj 1992. godine kada je Krizni štab Općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom, moraju nositi bijelu traku oko ruke.

Građani su se okupili u Starom gradu, u ulici Ahmeta Babića, na mjestu gdje treba biti podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece.

Na zahtjeve inicijative “Jer me se tiče”, roditelja ubijene djece i međunarodnih organizacija za izgradnju spomenika za 102 ubijene djece u Prijedoru, Gradska uprava Prijedora se još nije oglasila, prenosi Fena.

U Prijedoru je otvorena izložba ‘Zidovi’ Nidala Šaljića (Hazim Aljović / Fena)

U okviru obilježavanja Dana bijelih traka na lokaciji nekadašnjeg logora Trnopolje upriličena je izložba Zidovi  bh. fotoreportera Nidala Šaljića. Također, u Prijedoru će biti postavljena umjetnička instalacija Anite Karabašić Nema Nikog Da Ga Bere u znak sjećanja na ubijenu prijedorsku djecu.

Međunarodna konferencija

U Prijedoru je u četvrtak počela dvodnevna Međunarodna konferencija o koncentracionim logorima u Bosni i Hercegovini, koju je organizirao Memorijalni centar Sarajevo u saradnji s Udruženjem logoraša Kozarac i Gradom Sarajevo.

Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac Jusuf Arifagić naglasio je da se konferencija naučnog karaktera tiče svih logora na teritoriji BiH, bez obzira na to koji su narodi u njima bili zatvarani.

“Mislim da je bitno s naučnog aspekta dati odgovor za dešavanja ovdje 1992. godine, jer ta godina je bila prekretnica koja je donijela podjele među narodima i sve ono zlo koje se desilo ovdje. Mislim da nam je zaista dosta podjela i da narodi na tlu BiH, posebno ovdje u Prijedoru, trebaju raditi na našem zajedništvu”, kazao je Arifagić i dodao da “samo zajedništvo može dati odgovor za dobru budućnost generacijama koje dolaze”.

Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH, podsjetio je da je prema njihovim podacima u BiH bilo 657 logora i mjesta zatočenja. Naglasio je da na području cijele BiH ne postoji kvalitetno zakonsko rješenje za više od 95 posto logoraša.

(Miomir Jakovljević / Anadolija)

Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić rekao je da nastoje integrativno govoriti o logorima u BiH, najavljujući da Centar planira ove i naredne godine uspostaviti muzej logora u Sarajevu, gdje će biti objedinjene sve priče o torturama i zločinima nad logorašima u BiH.

“Važno nam je da uključimo i čujemo glasove onih koji su preživjeli logore, da se čuju njihovi glasovi kada je u pitanju ova tema”, naglasio je Kulanić.

‘Naša je obaveza da ne zaboravimo’

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je na konferenciji kako je veoma važno da se prisjećamo stradanja ljudi na ovim prostorima, da se faktografijom odupiremo onima koji kreiranjem neistina i laži izokreću neke historijske činjenice.

“Zato su ovakvi skupovi i konferencije, nažalost, ponekad bolni i tužni, ali zaista su nužni”, rekao je Konaković.

Povodom obilježavanja Dana bijelih traka oglasio se i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ističući da je “naša obaveza, kao i obaveza budućih generacija, da nikada ne zaboravimo 3.176 svirepo ubijenih Prijedorčana”.

“Zadovoljenjem pravde, ali i širenjem istine i kulturom sjećanja, moguće je spriječiti ovakvo ili slično zlo u budućnosti te istovremeno ubrzati proces pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji”, poručio je.

“Svima koji još ne dozvoljavaju da se na dostojanstven način obilježava ovaj dan poručujemo da nikada nećemo zaboraviti činjenicu da je nesrpskom stanovništvu Prijedora i okoline naređeno da nosi bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okači bijele čaršafe. To je bio uvod u teror, mučenja i ubistva u koncentracionim logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm”, dodao je Bećirović.

(Miomir Jakovljević / Anadolija)

Ubijeno 3.176 Prijedorčana

Srpske snage su počele napade na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, na Kozarac 24. maja i otvaranjem logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.

Za zločine počinjene na Prijedorskoj opštini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno više od 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.

Zločinci su osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini su osuđeni dva, čak i tri puta.

Na tom području ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je bilo 102 djece.

Na Sudu Bosne i Hercegovine se vode procesi za više od 30 osumnjičenih za ratne zločine u Prijedoru.

Izvor: Agencije