Premijer Bugarske u posljednji tren tražio promjenu stava prema rezoluciji o Srebrenici

Vlada Bugarske je saopćila da to uputstvo Glavčeva ipak “nije sadržalo konačne instrukcije” ambasadorici Stoevoj, koja je glasala za usvajanje dokumenta.

Iz BIRD-a navode da je Glavčev tražio promjenu stava poslije lobiranja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kod lidera konzervativne partije GERB Bojka Borisova (EPA-EFE/VASSIL DONEV)

Tehnički premijer Bugarske Dimitar Glavčev zatražio je u posljednji čas od ambasadorice pri Ujedinjenim nacijama (UN) da bude suzdržana prilikom prošlosedmičnog glasanja o rezoluciji o Srebrenici, suprotno ranijim instrukcijama da glasa za usvajanje tog dokumenta, potvrdila je danas press služba Vlade u Sofiji, prenosi agencija Beta.

Sedam dana nakon što je Opća skupština (OS) UN usvojila Rezoluciju o Međunarodnom danu promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici, Vlada Bugarske je saopćila da to uputstvo Glavčeva ipak “nije sadržalo konačne instrukcije” ambasadorici Lačezari Stoevoj, koja je glasala za usvajanje dokumenta.

Vlada se oglasila dan nakon što je istraživački portal BIRD objavio diplomatske dokumente sa uputstvima Glavčeva, koji je i ministar vanjskih poslova, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Vučićevo lobiranje kod Borisova

Iz BIRD navode da je Glavčev tražio promjenu stava poslije lobiranja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kod lidera konzervativne partije GERB Bojka Borisova, bivšeg premijera. Taj portal je objavio pretpostavku da je Glavčev, bivši član stranke GERB, dobio instrukciju od Borisova, svog nekadašnjeg partijskog šefa.

Glavčev je dugo bio zastupnik stranke GERB, čiji je lider Borisov održavao bliske odnose sa Vučićem dok je bio premijer. Vučić i Borisov su sarađivali na izgradnji gasovoda “Turski tok”, preko koga Rusija dostavlja prirodni gas u Centralnu i Istočnu Evropu, zaobilazeći Ukrajinu.

Iz dokumenata koje je objavio BIRD vidi se da je Glavčev pravdao promjenu stava argumentom koji su Srbija i Rusija koristile u lobiranju protiv rezolucije – da je “napeta situacija” u svijetu i na Zapadnom Balkanu.

BIRD je objavio i odgovor Stoeve tehničkom premijeru, iz kojeg se vidi da joj je Glavčev poslao pismo u 8:55 po njujorškom vremenu, sat vremena prije početka sjednice Opće skupštine UN na kojoj je usvojena rezolucija o Srebrenici.

Odgovor ambasadorice

Stoeva je u odgovoru napisala da je postupila u skladu sa instrukcijama datim 12. aprila i glasala za rezoluciju, jer joj je zahtjev Glavčeva djelovao kao rezultat “vanjskog pritiska”, budući da “nisu nastupile nikakve objektivne okolnosti za promjenu javno objavljenog i zvaničnog stava”.

“Budući da su protiv rezolucije aktivno i agresivno lobirale jedino Srbija i Rusija, jedini mogući zaključak za međunarodnu zajednicu bio bi da je naša pozicija promijenjena u posljednjem trenutku pod pritiskom Srbije i/ili Rusije”, navela je Stoeva.

Poslije jučerašnjeg curenja dokumenata, liberalna koalicija stranke Nastavljamo sa promjenom i saveza Demokratska Bugarska saopćila je da Glavčev “duguje objašnjenje za nedopustiv pokušaj da promijeni zvanični bugarski stav o Srebrenici i da podrži prorusku spoljnu politiku”.

Iznenađeni predsjednik Srbije

“Akt Glavčeva je još jedan dokaz da su GERB i Pokret za prava i slobode (DPS) euroatlantski nastrojeni uglavnom na riječima, ali da u praksi služe režimu (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, kao što se dešavalo više puta u posljednjih 15 godina pri izgradnji plinovoda i potpisivanju plinskih ugovora”, navela je ta koalicija.

Bugarski list Dnevnik je još 22. maja, dan prije glasanja o rezoluciji, objavio članak sa tvrdnjom da Srbija pokušava uticati na Bugarsku putem neformalnih kanala kako bi promijenila stav o rezoluciji kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i kojom se osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Poslije glasanja u UN, Vučić je rekao da je bio iznenađen stavom Bugarske jer je uoči sjednice bio uvjeren da će ta zemlja biti suzdržana. Od 191 zemlje sa pravom glasa, za rezoluciju su glasale 84, među kojima su sve zemlje Kvinte i 23 od 27 članica EU. Protiv je bilo 19, a uzdržanih 68.

Izvor: Agencije