Na dan glasanja UN-a o genocidu u Srebrenici: Vlada RS-a pozvala građane da istaknu zastave

Generalna skupština UN-a 23. maja glasa o prijedlogu da se 11. juli proglasi ‘Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici’ .

Tekst rezolucije je u većoj mjeri i ranije bio usaglašen, a posljednjih dana razmatrana su dva amandmana koje je uputila Vlada Crne Gore (REUTERS/Amel Emrić)

Vlada Republike Srpske (RS) pozvala je danas institucije i građane da u četvrtak, 23. maja, povodom glasanja u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) o prijedlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici, istaknu zastave ovog entiteta i simbolički iskažu svoje protivljenje namjeri usvajanja ovog dokumenta, kojim se, prema njihovim riječima, “nastoji urušiti ustavna pozicija Republike Srpske i srpskom narodu prišiti epitet “genocidnog”.

U Srebrenici je jula 1995. godine ubijeno više od 8.000 ljudi kada je Voska RS-a ušla u zaštićenu zonu UN-a i po međunarodnim presudama, počinila genocid, zbog čega su u zatvorima najviši civilni i vojni čelnici ovog entiteta, uključujući bivšeg predsjednika Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića, koji su se niz godina nakon rata skrivali.

Nakom potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, otkrivene su brojne masovne grobnice, a pojedini skelet ubijenih Srebreničana i drugih Podrinjaca bili su rasuti u više masovnih grobnica kada je vlast ovog entiteta pokušavala prikriti zločin prekopavanjima i izmještanjima tijela ubijenih. Mnoge porodice još tragaju za nestalima.

Milorad Dodik, predsjednik ovog bh. entiteta, najavio je da će u četvrtak u Srebrenici biti održana sjednica Vlade i rukovodstva RS-a na kojoj će biti doneseni određeni zaključci.

Pored članova Vlade i Dodika, sjednici će prisustvovati i ministri iz Vijeća ministara, kao i načelnici i gradonačelnici lokalnih zajednica sa područja Birča i Podrinja.

Taj dan će, kako se navodi u njihovom saopćenju, zvaničnici RS-a položiti cvijeće i vijence na srpsko groblje u Bratuncu, a od Memorijalnog centra u Potočarima će biti zatraženo da omogući delegaciji da i tu položi vijenac.

“Ovo nije provokacija, nego odnos prema žrtvama. Ne prihvatamo da je bio genocid i postavlja se pitanje kako pojedinac može počiniti genocid. Naučni autoriteti tvrde da nije bio genocid i ne možemo da ignorišemo izraelske stručnjake u tome”, poručio je Dodik u Banjoj Luci.

Dodik nepoželjan

Dodik, kao i svi koji negiraju genocid, nije dobrodošao u Potočare, poručili su danas iz Memorijalnog centra Potočari.

“Nije dobrodošao niti on (Dodik), niti bilo ko drugi ko negira genocid. Ne zanima nas niti njegovo mišljenje niti njegova osjećanja”, dodali su iz Memorijalnog centra Potočari za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Generalna skupština Ujedinjenih naroda će 23. maja glasati o prijedlogu da se 11. juli proglasi “Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici“.

Usaglašena finalna verzija

Kosponzori rezolucije o Srebrenici usaglasili su konačni tekst rezolucije koja bi se 23. maja trebala razmatrati na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija te ga uputili predsjedniku tog tijela i članicama UN-a.

Tekst rezolucije je u većoj mjeri i ranije bio usaglašen, a posljednjih dana razmatrana su dva amandmana koje je uputila Vlada Crne Gore.

Nakon temeljitog razmatranja, međuregionalna glavna grupa postigla je konsenzus o uključivanje amandmana Crne Gore koji su dorađeni i uvršteni u tekst rezulucije, prenijela je ranije Fena.

Prvi amandman glasi da je krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocid individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti skupini ili zajednica u cjelini. Time je jasno definirano da je odgovornost za genocid individualna čime je protivnicima rezolucije izbijen svaki argument za njeno odbijanje.

Drugi amandman Crne Gore, koji “potvrđuje nepovredivost Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama”, je redefiniran s obzirom na to da se pozivalo na “koegzistenciju entiteta Bosne i Hercegovine”. Ovaj amandman se “preokreće” i umjesto Dejtona, entiteta i koegzistencije govori o “jedinstvu u različitostima Bosne i Hercegovine” – kakva je vladala stoljećima, a što postaje glavni moto Evopske unije (unity in diversity).

Kosponzori u pismu još navode da usvajanje rezolucije predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici. Rezolucija uključuje sedam tačaka.

Kosponzori rezolucije

Njemačka i Ruanda su sponzori Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a naknadno su ih u svojstvu kosponzora pratile još 32 države članice UN-a, koje preuzimaju odgovornost predstavljanja nacrta pred 193 države članice UN-a.

Od zemalja regije kosponzori su: Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.

Od evropskih zemalja to su: Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Švedska, Turska i Velika Britanija.

Kosponzori su i Sjedinjene Američke Države, Kanada i Novi Zeland te Bangladeš, Čile, Jordan, Malezija i Vanuatu.

Prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici dobio je podršku Organizacije islamske saradnje (OIC), koju čini 57 zemalja članica.

Rezolucijom se poziva na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunarodnog suda pravde (ICJ) i domaćih sudova. Presude u ovom slučaju služe kao ključna osnova za priznavanje i rješavanje složenosti prošlih sukoba i kršenja ljudskih prava.

Protivljenje

Stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija, imaju isključivu ovlast stavljanja veta na prijedloge rezolucija unutar Vijeća sigurnosti UN-a.

U Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda ne postoji mogućnost veta. Za razliku od Vijeća sigurnosti, gdje pet stalnih članica ima pravo veta na rezolucije, Generalna skupština djeluje na principu suverene jednakosti, pri čemu svaka država članica ima jedan glas.

Glavni sponzori, Njemačka i Ruanda, imaju mogućnost da povuku nacrt rezolucije u bilo kojem trenutku.

Prema pravilima Ujedinjenih naroda, povučeni nacrt rezolucije može u bilo kojem trenutku ponovo predložiti druga država članica UN-a.

Konsenzus se postiže kada se sve države članice slože da usvoje nacrt teksta rezolucije bez glasanja. Oko 80 posto odluka doneseno je konsenzusom, prema zvaničnim podacima UN-a. Ako se jedna zemlja protivi, naknadno se vrši glasanje.

Srbija i Rusija protive se rezoluciji o genocidu u Srebrenici, tvrdeći da nisu usamljene u tom stavu, pa će se o rezoluciji morati glasati.

Vlada Crne Gore usvojila je ranije na elektronskoj sjednici izmjene Rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.

Crnogorski premijer Milojko Spajić je izjavio u Skupštini Crne Gore da će ova država glasati za Rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici jer je to dio usklađenosti sa evropskom vanjskom politikom.

Izvor: Agencije