Vučić i Dodik razgovarali o rezoluciji o Srebrenici

Za Vučića usvajanje rezolucije značilo bi otvaranje Pandorine kutije, a Dodik je poručio da će donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici imati katastrofalne posljedice za odnose u BiH.

O rezoluciji o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici Generalna skupština UN-a glast će 23. maja (EPA-EFE/FEHIM DEMIR)

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je s Miloradom Dodikom, predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska, o rezoluciji o genocidu u Srebrenici o kojoj će se pred Generalnom skupštinom UN-a glasati 23. maja, pozivajući da se 11. juli proglasi svjetskim danom sjećanja na zločine počinjeni nad Bošnjacima na istoku Bosne i Hercegovine u julu 1995. godine, čemu se protivi i službeni Beograd i entitetski čelnici u RS-u.

Istovremeno, Vučić je o rezoluciji razgovarao i sa čelnikom Srpske pravoslavne crkve patrirahom Porfirijem.

Vučić je upoznao Dodika s onim što je opisao kao napori koje Srbija poduzima “kako bi zaštitila ključne nacionalne interese srpskog naroda i međunarodno javno pravo”.

Predsjednik Srbije je kazao da bi usvajanje ove rezolucije značilo otvaranje Pandorine kutije za budućnost, uz mnoštvo rana iz prošlosti.

Dodik je poručio da će donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici imati katastrofalne posljedice na odnose unutar Bosne i Hercegovine.

O rezoluciji o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici Generalna skupština UN-a glast će 23. maja, nakon nekoliko odgađanja.

Formalni predlagatelji rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda, a sponzori su tridesetak država. Iz regije su to, uz Hrvatsku, Slovenija i Sjeverna Makedonija, dok su ostali sponzori SAD, Velika Britanija, Francuska, Turska, Kanada, Švedska, Danska, Albanija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bugarska, Čile, Estonija, Finska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Poljska i Vanuatu.

Srbija i RS se protive rezoluciji o Srebrenici

Najava donošenja rezolucije izazvala je ogorčene reakcije u Srbiji i Republici Srpskoj. Tamo tvrde kako im se time pokušava nametnuti kolektivna krivica za ratne zločine, iako se u nacrtu dokumenta ne spominje niti jedan narod ili država, a navodi se samo potreba za trajnim sjećanjem na žrtve srebreničkog genocida na temelju činjenica sadržanih u presudama međunarodnih sudova koji je za taj zločin osudio pojedince.

Bude li rezolucija prihvaćena 11. juli ustanovio bi se kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Tog su datuma 1995. pripadnici vojske i policije bosanskih Srba, pod zapovjedništvom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, okupirale srebreničku enklavu koja je bila pod zaštitom UN-a i započeli masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka. Za manje od sedam dana ubili su ih više od osam hiljada.

Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim sudovima, uključujući i UN-ov Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, osuđeno je više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora.

Srbija i RS koje se protive rezoluciji, u UN-u ponajprije računaju na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.

Izvor: Al Jazeera i agencije