Schmidtov izvještaj pred Vijećem sigurnosti UN-a: Dodik podriva mirovni sporazum

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt podnio je generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterresu izvještaj o implementaciji Mirovnog sporazuma u BiH.

O izvještaju, u koji je Al Jazeera imala uvid, raspravljat će se na Vijeću sigurnosti UN-a 15. maja, javio je Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

Guterres je izvještaj – koji pokriva razdoblje od 16. oktobra 2023. do 15. aprila 2024. godine, a u kojem je navedeno je da je taj period obilježio napredak Bosne i Hercegovine ka integracijama u Evropsku uniju, ali i neviđeni napadi na Opći okvirni sporazum za mir (GFAP) – proslijedio predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a Pedru Comissáriju Afonsu.

U izvještaju se navodi da je odluka Evropskog vijeća o otvaranju pregovora sa BiH bila dobrodošao doprinos naporima da se zaštiti stabilnost zemlje u svjetlu geopolitičkih i unutrašnjih izazova te da poticaj za njen ubrzan napredak.

“Na to treba gledati i kao na priznanje truda – prije svega političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu koje čine koaliciju, takozvanu Trojku – da se angažiraju odgovorno i konstruktivno za zajednički interes, odnosno unapređenje EU aspiracija BiH i time dobrobit svih njenih građana. Sposobnost prevazilaženja individualnih, stranačkih, etničkih ili entitetskih interesa za opće dobro nije slabost nego snaga. Mora se podsticati, a ne kažnjavati ili eksploatirati. Mora se postaviti kao standard za političko vodstvo u BiH”, naveo je Schmidt.

Dodao je da odluka Evropskog vijeća mijenja igru u pogledu mogućnosti koje se otvaraju BiH.

Međutim, napominje da je to nedovoljno da se suprotstavi prijetnjama stabilnosti BiH.

“Vlasti bh. entiteta Republika Srpska na čelu s predsjednikom RS-a i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Opći okvirni sporazum za mir”, upozorio je.

“Njihova prijetnja da će paralizirati državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka predstavlja prijetnju funkcionalnosti države i njenoj sposobnosti da izvršava svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će nastaviti s jednostranim povlačenjem RS-a iz ustavnog, zakonskog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i državni poreski, pravosudni i izborni sistem – predstavlja prijetnju uspostavljanjem paralelnog okvira RS-a. Svi politički akteri moraju da izraze svoju bezuvjetnu posvećenost Općem okvirnom sporazumu za mir, te BiH i njenoj državnosti i teritorijalnom integritetu”, rekao je.

Pritisak na pravosuđe

Napomenuo je da je nastavljen “nezapamćen pritisak na pravosudne institucije”, podsjećajući da, osim što promovira ukidanje Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS-a podriva Ustavni sud kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH.

“Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika su se, također, nastavili nesmanjeno. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje da se potkopa poštovanje međunarodne ad hoc institucije visokog predstavnika, a time i njegova sposobnost da provede mandat Općeg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije RS-a eklatantno zloupotrebljavaju institucije BiH za unapređenje ovog cilja. Konačna nadležnost za tumačenje Općeg okvirnog sporazuma za mir u potpunosti je povjerena visokom predstavniku, a ne entitetu”, istakao je.

Dodao je da takve akcije stranaka vladajuće koalicije u RS-u “idu ruku pod ruku sa njihovim zakonodavnim inicijativama u samom entitetu Republika Srpska, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkali, obeshrabrili, prijetili i na kraju kažnjavali različita politička mišljenja”.

“Ako se s njima nastavi, ove radnje bi mogle dovesti do de facto ako ne i de jure raspada države BiH, za šta se kontinuirano zalaže predsjednik RS-a Milorad Dodik. Ovo bi bio scenario sa teškim posljedicama”, upozorio je Schmidt.

Cjelokupno političko okruženje je, naveo je, plodno tlo za prijetnje tranzicijskoj pravdi.

“Prisutno je nazadovanje u nastojanjima javnosti da se suoči s prošlošću i alarmantan nivo etnonacionalističkog historijskog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina kao i veličanje ratnih zločinaca. Ovi trendovi su bili usko povezani sa opštim nazadovanjem demokratije, poštovanjem ljudska prava i vladavine prava, koji povećavaju nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. A predznak ovoga je stalni pad odnosa među zajednicama u Srebrenici u protekle dvije godine”, rekao je.

Napomenuo je i da su nastavljeni incidenti protiv povratnika.

“Postojao je stalan priliv prijava o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što dodatno pothranjuje osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom”, naveo je Schmidt.

Vlastima u Federaciji BiH uputio je kritiku zbog slabog rada Parlamenta tog entiteta, kao i zbog neimenovanja sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ali i Ustavnog suda Federacije BiH.

Podsjetio je na ustavnu ulogu Parlamenta Federacije BiH u imenovanju na obje pozicije, koje sada već čekaju gotovo dvije godine.

Također je naveo da je posegnuo za ovlastima koje su mu na raspolaganju i nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona kako bi zaštitio integritet izbornog procesa zbog toga što provedbu lokalnih izbora u oktobru smatra veoma važnim.

“Nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona uslijedilo je jer domaći političari, uprkos pozivima, nisu bili u stanju sami dogovoriti potrebne izmjene izbornih pravila”, navodi se, između ostalog, u izvještaju visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a.