Crnogorska vlada usvojila amandmane na prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici

Vlada Crne Gore usvojila je u subotu navečer na elektronskoj sjednici amandmane na prijedlog Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici.

U prvom amandmanu piše: “… Ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizirana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini”, dok se u drugom navodi: “Potvrđujući nepovredivost općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama”, prenosi Fena, pozivajući se na Vijesti.

Vijestima je iz više izvora iz Vlade potvrđeno da je potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić izdvojio mišljenje, a da ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković nije glasao.

Joković je lider, a Šćekić potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP).

Nema mjesta dilemama

U prijedlogu Vladine informacija o amandmanima, u koju su Vijesti imale uvid, piše da Crna Gora kao država koja gaji kulturu sjećanja i održava dobrosusjedske odnose, pokazuje “poseban senzibilitet prema onim temama koje su od važnosti za suživot, suradnju i pomirenje u regiji”.

U tom kontekstu, kako se navodi, od vitalnog je značaja da se, po pitanju predložene rezolucije, izbjegnu svi nesporazumi, nerazumijevanja i politizacija njenog teksta, “odnosno da se očuvaju njene civilizacijske namjere, ne ostavljajući mjesta dilemama i pogrešnim interpretacijama”.

“Uzimajući u obzir diskusiju koja se povodom prijedloga rezolucije povela u sjedištu Ujedinjenih naroda, kao i u Crnoj Gori, ali i u regiji, potrebno je zauzeti pomiriteljski i prijateljski stav, tako što bi se dopunom teksta prijedloga rezolucije otklonile sve sumnje u mogućnosti njene navodne zloupotrebe. S tim u vezi, preporučljivo je da tekst prijedloga rezolucije sadrži i dvije, adekvatno definirane i pozicionirane, amandmanske formulacije, kojima će se nedvosmisleno potcrtati da je krivnja za zločin genocida individualna, te da ne može biti pripisana nijednom narodu, etničkoj ili vjerskoj grupi. Također, uputno je ukazati i na neophodnost očuvanja odredaba Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini”, piše u prijedlogu informacije.

U njemu stoji i da se predlaže da Vlada zaduži Ministarstvo vanjskih poslova da navedene sugestije formulira i na adekvatan način ih uputi predlagačima rezolucije.

Dan sjećanja

Crnogorski premijer Milojko Spajić ranije je izjavio u Skupštini Crne Gore da će ova država glasati za Rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici jer je to dio usklađenosti sa evropskom vanjskom politikom.

Rezolucija poziva da se 11. juli uspostavi kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.

Rezolucijom se kani pozvati sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Pripadnici vojske i policije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska su u julu 1995, nakon okupacije Srebrenice na istoku Bosne i Hercegovine koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sistemski pobili više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.

Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, ratni politički i vojni čelnici RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Predlagači Rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda.

Uz predlagatelje Njemačku i Ruandu sponzori rezolucije su: Albanija, Bangladeš, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Estonija, Kanada, Čile, Finska, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn,  Litvanija, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Poljska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Švedska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjena Američke Države, Vanuatu.

Srbija i entitet Republika Srpska u BiH se protive Rezoluciji, a u UN-u ponajprije računaju na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.