Danas u UN-u panel-diskusija o genocidu u Srebrenici

U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija danas će se održati panel-diskusija pod nazivom “Memorijalizacija genocida: pravda, istina, iscjeljenje”. Domaćin panela je ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija.

“Ova panel-diskusija ima za cilj proniknuti u višestruke dimenzije i važnost obilježavanja sjećanja na genocid, s posebnim fokusom na genocid u Srebrenici, ne samo u svjetlu predloženog nacrta rezolucije o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom obilježavanje genocida u Srebrenici 1995.”, poručili su iz Stalne misije Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama.

“Rat koji je uslijedio nakon raspada bivše Jugoslavije odnio je više od 100.000 života u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine, uglavnom bosanskih muslimana i raselio više od dva miliona drugih. Popis zločina počinjenih u to vrijeme je porazan, ali Srebrenica je, bez sumnje, postala njegovo najmračnije poglavlje. Iako je prethodno bila proglašena ‘zaštićenom zonom’ UN-a, 8.372 žena, muškaraca i djece sistematski je pogubljeno u julu 1995. u gradu Srebrenici i oko njega, što je najveći zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata, koji su međunarodni sudovi osudili kao genocid. To je mučan podsjetnik na posljedice neobuzdane etničke mržnje i političkog neuspjeha”, naveli su, između ostalog, iz Misije.

Pamćenje je osnovni ljudski instinkt, navodi se dalje – “a pamćenje se ne može zatočiti – ono će obično izaći na vidjelo u ovom ili onom obliku. Izazov je pronaći načine kako iskoristiti pamćenje za učenje lekcija iz prošlosti i izbjegavanje njenog ponavljanja”.

Uoči panela iz Misije su dodali i da je “obilježavanje proces koji zadovoljava želju da se oda počast onima koji su patili ili su ubijeni tokom sukoba, da se ispita prošlost i da se pozabavi savremenim problemima. Obilježavanje genocida počiva na složenom sjecištu pravde, istine i ozdravljenja za pogođene zajednice i globalne kolektivne savjesti. Može promovirati društveni oporavak nakon završetka nasilnog sukoba ili kristalizirati osjećaj viktimizacije, nepravde, diskriminacije i želju za osvetom. Važno je čvrsto se temeljiti na sudskoj odlučnosti, jer obilježavanje sjećanja, također, mogu oblikovati oni na vlasti u izrazito političkom procesu”.

Došle smo u UN-u da poručimo da se ne smiju zaboraviti žrtve genocida i upozorimo svijet da ne dopusti novi zločin poput onoga u Srebrenici 1995. pic.twitter.com/OcPzRcZVHA

— Majke Srebrenice (@MSrebrenice) April 27, 2024

Među učesnicima panela najavljeni su: Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica i Munira Subašić iz udruženja “Majke Srebrenice”.

Odgođeno izjašnjavanje o rezoluciji

Generalna skupština UN-a se 2. maja trebala izjasniti o Rezoluciji o Srebrenici, ali je glasanje odgođeno.

Ovo je drugi put da se glasanje pomjera – prvi put je trebalo biti 27. aprila.

Rezolucija o Srebrenici podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995.

Rezolucijom se, također, bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiču države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, kroz svoje obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprečavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti.

Bez rezerve se osuđuju i radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici.

Rezolucijom je naglašena i važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog sahranjivanja te se dokumentom poziva na nastavak krivičnog progona počinitelja genocida u Srebrenici.

Također se potiču sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema primjeni, i međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.

Od generalnog sekretara se zahtijeva da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši svoje aktivnosti s pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine. Od generalnog sekretara se, nadalje, traži da svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva skrene pažnju na ovu rezoluciju radi odgovarajućeg poštivanja.

Također se pozivaju sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije te civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti edukacije i podizanja javne svijesti.

Predlagači rezolucije Njemačka i Ruanda

Predlagači rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda.

Sponzori rezolucije su: SAD, Čile, Novi Zeland, Malezija, Jordan, Turska, Slovenija, Albanija, Francuska, Italija, Irska, Lihtenštajn, Bosna i Hercegovina, Nizozemska i Finska.

Najava rezolucije o Srebrenici izazvala je burne reakcije, naročito u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i susjednoj Srbiji.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ocijenio je da će nova rezolucija o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a “zakomplikovati odnose” što, smatra on, “Bosna i Hercegovina, možda, neće preživjeti”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će nakon usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici uslijediti “zahtjevi za ukidanje Republike Srpske i da Beograd plati ratnu odštetu”.

U julu 1995. godine, u okviru organizovanog i planiranog napada Vojske Republike Srpske, pod vojnom komandom ratnog zločinca Ratka Mladića, političkom direktivom ratnog zločinca Radovana Karadžića, uz logističku i vojno-policijsku podršku režima u Beogradu, enklava Srebrenica pada u ruke Vojske Republike Srpske.

Tada je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.