BiH usvojila zakon o sukobu interesa i približila se otvaranju pregovora sa EU

Novim je zakonom predviđena stroža kontrola imovine i dodatnih aktivnosti dužnosnika u državnim tijelima vlasti, kao i njihovih srodnika.

Parlament Bosne i Hercegovine u petak je izglasao Zakon o sprječavanju sukoba interesa, čime je zemlja ispunila još jedan od uslova što ih je postavila Evropska komisija kako bi tokom marta preporučila donošenje odluke o otvaranju pristupnih pregovora, prenosi Hina.

Zastupnički dom i Dom naroda na vanrednim su sjednicama, glasovima zastupnika stranaka koje čine vladajuću većinu, po hitnom postupku potvrdili zakon u obliku u kojem ga je u srijedu prihvatilo Vijeće ministara BiH nakon višemjesečnog usaglašavanja.

“Ovaj je zakon prioritet BiH na putu ka Evropskoj uniji, a njegovo bi neusvajanje proizvelo štetne posljedice”, kazao je pred zastupnicima ministar pravosuđa Davor Bunoza obrazlažući potrebu da se zakon usvoji po hitnom postupku odnosno bez mogućnosti ulaganja amandmana.

Stroža kontrola imovine

Novim je zakonom, u usporedbi s dosadašnjim kojeg je još 2002. nametnuo tadašnji visoki predstavnik, predviđena stroža kontrola imovine i dodatnih aktivnosti dužnosnika u državnim tijelima vlasti, kao i njihovih srodnika.

Dužnosnici će ubuduće imati obavezu prijaviti svu pokretnu imovinu vrjedniju od 2.500 eura, kao i nepokretnosti koje posjeduju, a njima i njihovim srodnicima zabranjeno je primanje poklona skupljih od 100 eura, kao i obnašanje bilo kakvih dužnosti u organizacijama koje se sufinansiraju iz budžeta iznosima iznad deset hiljada eura.

Popis cjelokupne imovine dužnosnika bit će javno dostupan kroz posebni registar, a sve podatke o imovini i eventualnom sukobu interesa provjeravat će nezavisna komisija koja će činiti izvanstranačke osobe. Ona će imati  mogućnost izricati novčane kazne do deset hiljada eura, kao i odlučivati o mogućim smjenama prekršitelja s njihovih dužnosti.

Parlament BiH ranije je usvojio zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, na kojemu je također insistirala EU kao dijelu paketa “3+1”, koji je predviđao i donošenje zakona o sudovima te izmjene izbornog zakona u tehničkom djelu odnosno uvođenje novih tehnologija radi nadzora regularnosti izbornog procesa.

Izborni zakon i zakon o sudovima

U vladajućoj koaliciji u BiH nije postignuta saglasnost o zakonu o sudovima zbog spora o tome gdje će biti sjedište Apelacionog odjela Suda BiH, a nema dogovora ni o izmjenama izbornog zakon jer HDZ BiH insistira da se, uz tehničke izmjene, uvedu i nova pravila biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. To SDP, NiP i Naša stranka ne žele prihvatiti jer insistiraju da te izmjene budu dio paketa u kojem će se provesti i sve presude Evropskog suda za ljudska prava.

U BiH se nadaju kako će usvajanje dva zakona ipak biti dovoljno da šefovi država ili vlada EU-a, na zasjedanju predviđenom za 21. i 22. marta, odobre otvaranja pristupnih pregovora.

Bosna i Hercegovina je Evropskoj komisiji podnijela zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa još 2016. godine, ali taj joj je status, zbog izostanka očekivanih reformi, odobren tek potkraj 2022.

Izvor: Agencije