Plan rasta za Zapadni Balkan: Preduvjeti pošteni izbori i primjena dogovora iz Ohrida

U dokumentu kojeg je oblavilo Vijeće EU-a ističe se i poštovanje demokratskih mehanizama, kao i primjena dogovora iz Ohrida.

FILE PHOTO: European Union flags flutter outside the EU Commission headquarters in Brussels, Belgium, July 14, 2021. REUTERS/Yves Herman/File Photo (Reuters)

Poštovanje demokratskih mehanizama, uključujući slobodne i poštene izbore, kao i poštovanje vladavine prava i osnovnih prava, bit će preduvjeti za dobijanje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan, predviđa zajednička pozicija zemalja članica Evropske unije.

Zajednička pozicija, usvojena u Briselu na nivou ambasadora članica Evropske unije, za Srbiju i Kosovo kao preduvjet definiše i “konstruktivan angažman na normalizaciji odnosa u cilju potpunog provođenja svih obaveza” koje proizlaze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji i njegovog Implementacionog aneksa iz Ohrida, kao i svih prethodnih sporazuma postignutih u briselskom dijalogu.

Uz to, preduvjet za Srbiju i Kosovo je i da započnu pregovore o Sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa, piše u dokumentu koji je objavilo je Vijeće EU-a.

U tekstu se ističe i značaj usklađivanja zemalja Zapadnog Balkana sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, prenosi agencija Beta.

“Planovi reformi, koje će dostavljati zemlje Zapadnog Balkana, treba da sadrže objašnjenje na koji način će doprinijeti progresivnom i kontinuiranom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i odbrambenom politikom EU-a”, navedeno je u tekstu.

‘Mandat za pregovore’

Preduvjet za dobijanje sredstava je da zemlje Zapadnog Balkana “poštuju demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sistem i slobodne i poštene izbore, vladavinu prava, uključujući nezavisno i funkcionalno pravosuđe, kao i osnovna prava, uključujući slobodu izražavanja, slobodu medija i garanciju poštovanja svih obaveza u vezi sa ljudskim pravima, uključujući prava pripadnika manjina”, navodi se.

Evropska komisija, zajedno sa Evropskom službom za vanjske poslove (EEAS) gdje je to potrebno, prati ispunjavanje navedenih preduvjeta prije nego što se sredstva pošalju korisnicima i tokom perioda podrške, uzimajući u obzir okvir politike proširenja. Komisija obavještava Vijeće EU-a o ispunjenosti preduvjeta prije slanja sredstava, piše u tekstu.

Kada Komisija utvrdi da neki preduvjet nije ispunjen ili da se više ne ispunjava, podnosi Vijeću prijedlog izvršne odluke kojom se obustavljaju plaćanja. Kada, na zahtjev korisnika ili na sopstvenu inicijativu, Komisija zaključi da je taj preduvjet ponovo ispunjen, podnosi Vijeću prijedlog izvršne odluke o ukidanju suspenzije. U slučajevima iz ovog stava, Vijeće po pravilu odlučuje u roku od mjesec dana od prijema prijedloga Komisije.

Zajednička pozicija predstavlja “mandat za pregovore” sa Evropskim parlamentom, čije je odobrenje potrebno da bi Plan rasta za Zapadni Balkan, koji je Evropska komisija usvojila u novembru, postao operativan.

Plan rasta za Zapadni Balkan

Evropska komisija je 8. novembra 2023. usvojila i predstavila Plan rasta za Zapadni Balkan, zajedno sa godišnjim Paketom proširenja.

Plan rasta za Zapadni Balkan predviđa finansijsku podršku od šest milijardi eura, od kojih su dvije milijarde bespovratni grantovi, a četiri milijarde povoljni krediti koje daje Evropska unija.

Cilj Plana je podsticanje ekonomskog rasta regiona i ubrzavanje socioekonomskog približavanja Zapadnog Balkana i EU-a, što uključuje brži tempo reformi na putu ka Uniji.

Plan se odnosi na period od 2024. do 2027. godine i predviđa da svaka vlada zapadnobalkanske šestorke dobije određenu sumu novca na svakih šest mjeseci, zavisno od reformi koje je sprovela u tom periodu.

Izvor: Agencije