Freedom House: Srbija bilježi najveći pad sloboda u Evropi, BiH najlošija u regiji

U novom izvještaju Freedom Housa, zemlje Zapadnog Balkana su označene kao ‘djelomično slobodne’, dok Hrvatska i Slovenija spadaju u ‘slobodne zemlje’.

U odnosu na prošli izvještaj Bosna i Hercegovina je izgubila jedan bod i sada ima rezultat 51/100 uz oznaku djelimično slobodne zemlje (Fehim Demir/ EPA-EFE)

Srbija ostaje djelomično slobodna zemlja, a istovremeno i jedna od 17 država koje su zabilježile najveći pad sloboda prošle godine i nalazi se na listi između Rusije i Sierra Leonea, pokazao je izvještaj organizacije Freedom House “Sloboda u svijetu 2024: Narastajuća šteta od problematičnih izbora i oružanih konflikata”.

U svijetu je u 2023, 18. godinu zaredom, registriran pad sloboda, s 52 zemlje u kojima je evidentiran pad političkih prava i građanskih sloboda, dok je u samo 21 zemlji primijećeno poboljšanje, navodi u godišnjem izvještaju FH, prenosi Hina navode Glasa Amerike (VOA).

Najlošije u regiji ocijenjena je Bosna i Hercegovina, a među zemljama koje su zabilježile najveći pad sloboda u prethodnoj deceniji je i Srbija, koja je u odnosu na prošlu godinu dodatno nazadovala i sada je između Venecuele i Afganistana.

Slobode u Srbiji opadaju uzastopno 10 godina, a po listi organizacije Freedom House, ove je godine, uz pad za tri poena, na 114. mjestu, što je, po ocjeni VOA, sveukupno stavlja u prvu polovinu zemalja u kojima je demokratija u konstantnom padu tokom posljednje decenije.

“Pad Srbije u 2023. u ovogodišnjem izvještaju bio je najveći pad u Evropi, u cjelini. Dakle, ne samo na Zapadnom Balkanu i ne samo globalno gledano, već u Evropi, bila je lider, nažalost, u smanjenju prava i građanskih sloboda građana”, rekla je za VOA Aleksandra Karpi, ekspertica FH-a za Balkan.

Ona je ocijenila da su na ukupnu ocjenu o Srbiji utjecali i izbori (u decembru 2023.), a da je cijena izbornih manipulacija to što je ugrožena sposobnost građana da izraze svoje probleme i učestvuju u demokratskim procesima.

Ozbiljan pad sloboda

Novi izvještaj je otkrio da su izborna manipulacija, ratovanje i napadi na pluralizam – miran suživot ljudi različitih političkih ideja, religija ili etničkih identiteta – ključni pokretači globalnog pada.

Pad sloboda je bio i široko rasprostranjen i ozbiljan, nadmašujući poboljšanja uočena u 21 zemlji. Sve zemlje Zapadnog Balkana su u ovom istraživanju označene kao “djelomično slobodne” – Crna Gora (69/100), Sjeverna Makedonija (67/100), Kosovo (60/100), Srbija (57/100) i BiH (51/100).

Hrvatska ima 83, a Slovenija 96 bodova te prema izvještaju spadaju u “slobodne države”, navodi VOA.

Najlošije u regiji ocijenjena je Bosna i Hercegovina, koja je svrstana u grupu zemalja koje su znatno nazadovale u posljednjih 10 godina.

Slijedi Srbija, koja bilježi najveći pad u Evropi, i za koju je istaknuto neprestano narušavanje političkih prava i sve veći pritisak na nezavisne medije.

U izvještaju je za Kosovo istaknuto nasilje u opštinama na sjeveru, koje mnoge procese dovodi u pitanje.

Sjeverna Makedonija izgubila je jedan bod u odnosu na prošlu godinu i označena je kao “djelomično slobodna država”.

U Crnoj Gori je uočeno ponovno funkcioniranje Ustavnog suda i to da građani brže stižu do pravde, zbog čega je jedna od zemalja s najvećim poboljšanjima u Evropi.

Politička prava i građanske slobode uglavnom se poštuju u Hrvatskoj koja je označena kao slobodna zemlja. A najbolje ocijenjena zemlja u regiji je Slovenija.

Od članica Evropske unije, Finska ima maksimalnih 100, a Švedska 99 bodova. Mađarska je sa 65 bodova jedina “djelomično slobodna” članica Unije.

Neslobodnih zemalja je 67, a ozbiljan pad zabilježen je u Siriji, Turkmenistanu i Južnom Sudanu.

Ključni dijelovi izvještaja za 2023:

  • Široko rasprostranjeni problemi sa izborima, uključujući nasilje i manipulaciju, doveli su do pogoršanja prava i sloboda. U Kambodži, Gvatemali, Poljskoj, Turskoj i Zimbabveu, aktuelne vlasti su pokušavale da kontrolišu izbornu konkurenciju, ometaju svoje političke protivnike ili ih spriječe da preuzmu vlast nakon izbora.
  • Širom svijeta, nasilni sukobi – često vođeni autoritarnom agresijom – uzrokovali su smrt i uništenje i ugrožavali slobodu. Puna invazija Kremlja na Ukrajinu nastavljena je drugu godinu, dodatno degradirajući osnovna prava u okupiranim područjima i izazivajući intenzivniju represiju u samoj Rusiji.
  • Represiju na spornim teritorijama uglavnom su vršili autokratski režimi, ali i demokratski izabrane vlade Izraela i Indije koje su bile saučesnici u kršenju osnovnih prava na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, odnosno u Kašmiru pod indijskom upravom.
  • Nagorno-Karabah je pretrpio najveći pad rezultata. Teritorija je izgubila ukupno 40 bodova na skali od 100 bodova u izvještaju nakon što je gotovo cjelokupna populacija od 120.000 etničkih Armena bila prisiljena pobjeći pod intenzivnim pritiskom azerbejdžanske vojske.
  • Fidži je zaradio najveće poboljšanje rezultata. Zemlja je dobila ukupno sedam bodova na skali od 100 bodova u izvještaju. Slijedi Tajland, koji je dobio šest bodova zbog konkurentnijih izbora koji su doveli do značajnih pobjeda opozicije u parlamentu, čak i ako su neizabrane snage vodeću opozicionu stranku držale izvan vlasti, izdvaja VOA ključne dijelove posljednjeg izvještaja.

Naglašava da je gotovo 38 posto ljudi na svijetu sada živi u zemljama koje su ocijenjene kao neslobodne, 42 posto živi u “djelimično slobodnim zemljama”, a samo 20 posto živi u “slobodnim zemljama”.

Analiza je obuhvatila 195 zemalja i 15 teritorija od 1. januara 2023. do 31. decembra 2023, a metodologija je izvedena iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koje je Generalna skupština UN-a usvojila 1948.

Izvor: Agencije