Kurti u Sarajevu: Na mnogo načina Kosovo duguje Bosni i Hercegovini

Kosovski premijer Albin Kurti boravi u bosanskohercegovačkoj prijestolnici Sarajevu, gdje je stigao na poziv nevladine organizacije – Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

Iako nije riječ o službenoj posjeti, Kurtija su primila dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, te federalni premijer Nermin Nikšić. Kurti se sastao i sa čelnicima opozicionih stranaka, Strankom demokratske akcije (SDA) i Strankom za BiH.

Obraćajući se na sesiji nezavisnih intelektualaca Krug 99 u sarajevskoj Vijećnici, Kurti je kazao kako Kosovo i BiH trebaju ojačati kao države i jačati svoje odnose da, između ostalog, Srbija ne bi mogla ponoviti zločine iz prošlosti.

„Srbija negira genocid na Kosovu, negira genocid u BiH, negira masakr u Srebrenici, masakr u Rečaku, oni negiraju svoju zločinačku prošlost jer time dokazuju i pokazuju da bi oni ponovili ono što su radili kada bi imali mogućnost. Zato je veoma važno da mi osnažimo naše države i na taj način mi pomažemo i njima da ne ponove svoje zločine“, riječi su kosovskog premijera.

Obraćao se na bosanskom jeziku, a govor je započeo citiranjem prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

“Bosna i Kosovo su povezani kroz bolnu i tragičnu prošlost. Na mnogo načina Kosovo duguje Bosni. U Bosni se NATO intervencija dogodila nakon četvrte godine rata, a na Kosovu nakon druge godine rata”, podsjetio je.

Spomenik ubijenoj djeci Sarajeva

Kurti je posjetu glavnom gradu Bosne i Hercegovine započeo obilaskom Spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, za koje je poručio kako je mjesto duboke tuge i sjećanja, javlja Anadolija.

“Posjetu Sarajevu započeo sam polaganjem cvijeća na Spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, mjestu duboke tuge i sjećanja. Tokom opsade Sarajeva (1992. – 1996.) 1.601 dijete je ubijeno u sklopu širih zločina koje su srpske snage počinile tokom rata u Bosni. Ovi tragični podaci ovdje zabilježeni podsjećaju nas na izgubljene nedužne živote i užase nanesene civilima”, naveo je Kurti na svom X profilu uz fotografije posjete Spomen-obilježju.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović razgovarao je s premijerom Kosova Albinom Kurtijem. Tokom razgovora zajednički je konstatirano da svi na Zapadnom Balkanu trebaju raditi na jačanju regionalne saradnje, mira, stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa, prenosi Anadolija.

Na početku razgovora Bećirović je naglasio da pojedini političari iz bh. entiteta RS trebaju prestati s gebelsovskom propagandom.

“Danas se ne razgovara o priznanju Kosova, jer je svima jasno da je za takvu odluku potreban konsenzus u Predsjedništvu BiH. Odgovorni ljudi uvijek trebaju insistirati na poštovanju principa ustavnosti i zakonitosti, ali i konstruktivnim razgovorima o implementaciji potpisanih sporazuma iz Berlinskog procesa. Nikome nećemo dozvoliti da i pomisli da može disciplinirati čelnike države Bosne i Hercegovine i određivati im s kim, gdje i kad mogu razgovarati. To neka trajno zaborave”, poručio je Bećirović.

Zajednički je konstatirana važnost odluke Kosova da od 1. januara 2025. jednostrano dopusti slobodno kretanje sa ličnim kartama građanima Bosne i Hercegovine, povodom 10. godišnjice Berlinskog procesa.

Bećirović je istakao značaj provođenja svih obaveza proisteklih iz Berlinskog procesa. U Berlinu su potpisani sporazumi koji podrazumijeva kvalitetnije povezivanje regiona Zapadnog Balkana, uz prilagođavanje standardima Evropske unije.

Između ostalih, potpisan je i Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu. U tom smislu on je podsjetio je da je sporazume iz Berlina potpisao predsjedavajući Vijeća ministara BiH i visoki funkcioner SNSD-a Zoran Tegeltija. Sporazum je podržao i Milorad Dodik i zato je neodgovorno da se on protivi dobronamjernim razgovorima u okviru Berlinskog procesa.

Liberalizacija kretanja

Bećirović je podvukao činjenicu da su Srbija, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo ratificirali sve sporazume o liberalizaciji kretanja u regionu. Nažalost, državljani Kosova, zbog nerazumnih blokada iz bh. entiteta RS još uvijek nemaju mogućnost slobodnog ulaska u Bosnu i Hercegovinu, što predstavlja kršenje potpisanih sporazuma Berlinskog procesa.

Bećirović je podsjetio da je bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio zvanični poziv predsjedniku Kosova Hašimu Tačiju (Hashim Thaci) da dođe na samit Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Sarajevu. To je bio dobar Dodikov potez i zato on ne treba voditi politiku diskontinuiteta.

I član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić primio je premijera Kosova Albina Kurtija.

Komšić je zahvalio premijeru Kosova na odluci o ukidanju viznog režima za građane Bosne i Hercegovine, naglašavajući da cijeni takav izuzetan unilateralan, a samim tim i neuobičajen potez premijera Kurtija i Vlade Kosova, navodi se u saopćenju iz kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Ovaj potez će sigurno doprinijeti boljoj povezanosti građana Bosne i Hercegovine i Kosova kao i povećanju međusobne robne razmjene, naveo je Komšić.

Kritike iz entiteta Republika Srpska

Komšić se osvrnuo i na navodne kritike vezane za Kurtijevu posjetu i susrete koje ima u Bosni i Hercegovini, a koje dolaze iz bh. entiteta Republika Srpska, kao i iz regije. Podsjetio je da entitet Republika Srpska nije subjekt međunarodnog prava i da nije nadležan za izdavanje viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu, kao i da članovi Predsjedništva BiH “sigurno neće pitati ni Dodika niti bilo koga drugog s kim će se sastajati i o čemu će razgovarati”.

“Kritike koje dolaze iz zemalja regije doživljavamo kao još jedan očigledan dokaz pokušaja negiranja suvereniteta Bosne i Hercegovine i pritisak na suverene organe i institucije BiH u vođenju vanjske politike”, kazao je Komšić.

Na najavu Kurtijeve posjete Sarajevu reagovali su iz bh. entiteta Republike Srpske. Milorad Dodik, predsjednik tog bosanskohercegovačkog entiteta, opisao je posjetu kao “provokaciju i neprijateljski čin za Srbe”, a ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac dodatno je vrijeđao kosovskog premijera, nazvavši ga “banditom”, prenosi Hina.

Bosna i Hercegovina do danas nije priznala Kosovo i uz Srbiju je jedina država regije koja to još nije uradila.

Razlog je ustrajno protivljenje političara iz entiteta Republika Srpska, koji nisu željeli dopustiti ni da Bosna i Hercegovina postane dijelom regionalnog sporazuma po kojem je građanima njenih država dopušteno putovanje samo uz ličnu kartu.

U međuvremenu je odgođena sjednica Vijeća ministara BiH jer se, zbog dolaska Kurtija u Sarajevo, nisu pojavili ministri iz Republike Srpske. Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Staša Košarac izjavio je da je činjenica da Bosna i Hercegovina nije priznala Kosovo i da se to nikad neće dogoditi.