Hrvatska ide u drugi krug predsjedničkih izbora

Premda je aktuelnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću nedostajalo vrlo malo za pobjedu u prvom krugu, Hrvatsku ipak čeka drugi krug izbora za predsjednika, za dvije sedmice, 12. januara.

Iako su izlazne ankete koje su provedene među biračima po izlasku s biračkog mjesta Milanoviću davale 51,48 i 50,73 posto glasova i time predviđale da će već u prvom krugu osvojiti novi predsjednički mandat, ispalo je da su njegov rezultat precijenile za približno dva posto, tako da će se na kraju, ipak, održati drugi kruga.

Prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), aktuelni predsjednik i kandidat SDP-a i partnera Zoran Milanović osvojio je 49,11 posto glasova. Njegov glavni protivkandidat Dragan Primorac (HDZ i partneri) osvojio je 19,36 posto glasova, pa će se s njim sučeliti u drugom krugu.

Ostalih šest kandidata su imali ispod deset posto glasova.

Tuđmanovi mandati

Pri tome je razlika od približno 30 posto između dva kandidata koja ulaze u drugi krug najveća u historiji Hrvatske, piše agencija Hina.

Također, Milanović je sada u prvome krugu osvojio 792.106 glasova, što je daleko više od broja glasova s kojim je ušao u drugi krug 2019. godine – 562.783.

Do sada su samo Franjo Tuđman i Stipe Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu. Od 1992. godine, kada su održani prvi neposredni predsjednički izbori, za predsjednika Hrvatske birani su: Franjo Tuđman (1992. i 1997. godine), Stipe Mesić (2000. i 2005), Ivo Josipović (2009), Kolinda Grabar Kitarović (2014) i Zoran Milanović (2019).

Tuđman je zapravo tri puta biran za predsjednika: prvi put za predsjednika Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske u Saboru nakon pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima 1990. godine, a onda još dvaput na neposrednim izborima, 1992. i 1997. Oba puta pobijedio je u prvom krugu.

Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova. Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvom krugu drugi mandat osigurao sa 61,41 posto glasova i time pobijedio Zdravka Tomca i Vladimira Gotovca.

Mandat od pet godina

Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu, a 2005. osvojio je reizbor kada je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor.

Sljedeći predsjednik postao je Ivo Josipović 2009. godine kada je u drugom krugu pobijedio Milana Bandića. Josipović nije osvojio novi mandat 2014. godine nakon što ga je u drugom krugu pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović, a koja je time postala i prva hrvatska predsjednica.

Ni ona nije osvojila novi mandat jer ju je Milanović pobijedio u drugom krugu 2020. godine, a kojeg sada ponovno čeka borba u drugom krugu.

Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sistemom, treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ako se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u drugi krug koji se održava za 14 dana, u ovom slučaju 12. januara 2025.

Mandat mu traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.