Svjetska banka: Zapadni Balkan mora uložiti milijarde u zaštitu od klimatskih promjena

Šest država zapadnog Balkana u narednih pet do deset godina mora uložiti 37 milijardi dolara u programe kojima će osigurati suočavanje s klimatskim promjenama ukoliko žele zaštititi svoje stanovništvo i izbjeći štete koje mogu značajno utjecati na njihov ekonomski rast, upozorili su iz Svjetske banke (WB), prenosi Hina.

U redovitom izvještaju o klimatskim promjenama i razvoju koji se odnosi na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, Svjetska banka ističe kako će ova ulaganja ublažiti učinke šokova i stresa povezanih s klimatskim promjenama.

Navode i kako takva ulaganja u prilagodbu donose trostruku korist i to zbog izbjegnutih gubitaka, ubrzanog ekonomskog potencijala i pojačanih društvenih i ekoloških popratnih koristi uz povrat koji se procjenjuje na gotovo četiri dolara za svaki uloženi dolar.

Analitičari Svjetske banke procijenili su kako bi štete prouzročene klimatskim promjenama do 2050. mogle smanjiti ekonomiju Bosne i Hercegovine, odnosno njen bruto domaći proizvod (BDP) za čak 14 posto.

Samo ta zemlja mora računati da će u zaštitu od klimatskih promjena u narednom desetljeću trebati uložiti čak 6,8 milijardi dolara.

Dokument Svjetske banke je objavljen neposredno nakon što su u oktobru razorne poplave pogodile dijelove BiH pri čemu je poginulo 27 ljudi, a preliminarne procjene govore kako je materijalna šteta veća od 100 miliona eura.

Potrebna pravovremena ulaganja

“Klimatske promjene ne predstavljaju samo okolišni izazov nego i direktnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti, javnom zdravlju i socijalnom blagostanju BiH”, izjavio je Christopher Sheldon, voditelj Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, upozorivši kako su nedavne poplave dokaz kakve opasne posljedice donose klimatske promjene.

S obzirom na to da su poplave uzrok više od 90 posto šteta povezanih s klimom, u izvještaju Svjetske banke istaknuta je potreba za rješenjima temeljenim na prirodi kao što su obnova poplavnih ravnica i očuvanje tresetišta radi povećanja otpornosti i poticanja ekonomskog rasta.

Pravovremena ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama, naročito u infrastrukturu za zaštitu od poplava, u velikoj mjeri mogu zaštititi ekonomiju i ujedno smanjiti gubitak BDP-a te istodobno osigurati otvaranje radnih mjesta i povećati prilike za trgovinu.

“Projekcije pokazuju da svaki euro potrošen na prilagođavanje klimatskim promjenama ostvaruje povrat do deset eura, što ukazuje na velike ekonomske koristi takvih inicijativa”, stoji u izvještaju.

Svjetska banka podsjeća i na nužnost tranzicije na smanjenje emisije ugljika kroz proizvodnju energije, odnosno dosezanje nulte emisije do 2050. To uključuje napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao što su sunce i vjetar te poboljšanje energijske efikasnosti u brojnim sektorima.