Milanović: NATO ulazi u rat u Ukrajini
Izraelsku odmazdu nakon Hamasovog napada 7. oktobra prošle godine hrvatski predsjednik nazvao je “divljačkom represijom bez ikakve odgovornosti”.

Rat u Ukrajini otišao je od prvog dana u katastrofalnom smjeru “za što smo svi krivi”, rekao je u utorak u crnogorskom Tivtu hrvatski predsjednik Zoran Milanović i ponovio da NATO svojom novom aktivnošću NSATU ulazi u ratni sukob u Ukrajini, prenosi Hina.
“Rat je otišao od prvog dana u neželjenom i katastrofalnom pravcu za Ukrajinu. Poginulo je i osakaćeno pola milijuna muškaraca i sada je potrebno što? Da ih se još ubije i osakati 50.000? Hoće li to biti dovoljno da se nečiji apetiti zadovolje? Washingtonski, moskovski, je li to dovoljno”, upitao je Milanović, referirajući se na najnoviju NATO-u aktivnost sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU) za koju je već i ranije rekao da znači ulazak u rat.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Predao se Hrvoje Petrač, osumnjičenik iz afere ‘mikroskopi’
- list 2 of 4Tri lica balkanskog nacionalizma, o kojima Evropa uglavnom šuti
- list 3 of 4Predstavljen izvještaj Evropske komisije: Opomene za Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru
- list 4 of 4Evropska komisija o koncertu Thompsona: Oštro osuđujemo svaki izraz fašizma
“Ukrajinu smo mi svi – i ja se osjećam odgovornim – gurnuli u katastrofalnu nevolju. Zemlja je uništena i to treba prestati što prije”, kazao je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon samita Procesa Brdo-Brijuni.
Podrška za sigurnost i obuku
Poručio je “onima koji žele rat” da tamo šalju svoju djecu, dok on smatra da se sukob riješiti treba riješiti diplomatskim putem i da “neće dobro završiti za one koji su ga sa zapadne strane vodili”.
Milanović je naglasio da je “netko sada odlučio”, i to više od dvije godina nakon što je Rusija izvela invaziju na Ukrajinu, da se NATO uvuče u sukob.
“Misija NSATU je misija kojom NATO ulazi u ratni sukob. Stožerno planiranje ratnih potreba u realnom vremenu je ulazak u rat”, ponovio je.
Aktivnost NATO-a za sigurnosnu i obučnu podršku Ukrajini (NSATU) dogovorena je na sastanku na vrhu u Washingtonu jula ove godine. Misija će se sastojati od približno 700 pripadnika iz NATO članica i partnerskih država, a cijela operacija koordinirat će se u njemačkom Wiesbadenu.
Hoće li vojnici u Ukrajinu ili ne?
Posljednjih dana traje sukob Milanovića i Vlade Hrvatske koja želi poslati do pet oficira u NSATU. Banski dvori tvrde da će se aktivnosti provoditi u Wiesbadenu u Njemačkoj, a Milanović da će hrvatski vojnici ići i u Ukrajinu.
“Onaj tko to skriva obmanjuje javnost jer građani to moraju znati”, kazao je, dodajući da je u Hrvatskoj ogromna većina ljudi već dugo protiv bilo kakvog aktivnog uključivanja u sukob u Ukrajini.
Ponovo je kazao da učešće u NSATU neće potpisati. “Dok sam ja predsjednik i vrhovni zapovjednik ja to neću potpisati. Ja svoju suglasnost neću dati”, naglasio je još jednom.
“Ukoliko postoji većina kakvu Ustav propisuje da preuzme tu odgovornost, neću reći – samo naprijed, ali ću to prihvatiti”.
Obučna podrška Ukrajini za koju Milanović ne daje saglasnost sada ide pred Sabor gdje je za njeno izglasavanje potrebna dvotrećinska većina.
“Koliko mi uopće možemo ratu obučavati Ukrajince nakon više od dvije godine krvavog rata… Ukrajinci su u tome postdoktoranti”, upitao se.
Između Putina i Netanyahua nema razlike
Hrvatski šef države za Moskvu je rekao da osjeća samo “prijezir”, dodajući da su za njega i ruski predsjednik Vladimir Putin i premijer Izraela Benjamin Netanyahu “osumnjčenici i optuženici pred Međunarodnim kaznenim sudom – tu razlike nema”.
Izraelsku odmazdu nakon Hamasovog napada 7. oktobra prošle godine nazvao je “divljačkom represijom bez ikakve odgovornosti”.
“Svaka čast” Sloveniji što je priznala Palestinu, a Hrvatska nije jer ima kalkulante u vlasti.
Milanović je utorak učestvovao na samitu Procesa Brdo-Brijuni, zajedničke hrvatsko-slovenske inicijative kojom se želi pospješiti saradnja država jugoistoka Evrope i njihovo približavanje EU-u.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ugostio je sastanak na vrhu inicijative službeno pokrenute 2013. kojem su domaćini i njeni supredsjedatelji Milanović i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Inicijativa okuplja još pet država jugoistoka Evrope, a Crna Gora joj je drugi put domaćin.