Bjeloruski aktivista u Srbiji: Hoće li biti izručen Andrej Gnjot

Bjeloruskom aktivisti i novinaru Andreju Gnjotu istekao je pritvor od godinu, koliko su ga vlasti Srbije mogle zadržati na osnovu Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći. Sudski proces kojim Bjelorusija traži od Srbije njegovo izručenje, međutim, i dalje traje. Bjelorusija ga optužuje za utaju poreza, a on tvrdi da je žrtva političkog progona i pribojava se da bi Srbija za njega mogla postati jedan veliki zatvor.

Visoka cijena aktivizma

Kada je prije godinu dana sletio na beogradski aerodrom, bjeloruski aktivista, reditelj i novinar planirao je u Srbiji ostati nekoliko dana. Tek toliko koliko je potrebno da završi snimanje reklame. Ostao je cijelu godinu – sedam mjeseci u centralnom zatvoru, a pet u kućnom. Jedan mali beogradski stan vidi kao veliku kaznu.

“Moja najveća briga je šta će biti nakon što budem pušten iz pritvora. Stavit će me u veliku opasnost, jer ja onda neću imati nikakvu zaštitu policije ili bilo kakvo obezbjeđenje, a trebao bih ga imati ovdje u Srbiji,” kaže Gnjot za Al Jazeeru.

Plaši se da će biti otet, jer ima informacije o sudbinama aktivista, protivnika Aleksandra Lukašenka. A cijenu aktivizma već plaća. Gnjot je 2020. godine nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji osnovao Slobodno udruženje sportista. Organizaciju koja je podržala proteste protiv Lukašenka. Vlasti iz Minska potom ga optužuju za utaju poreza, a sada traže njegovo izručenje.

“Moj život je potpuno uništen. Možete li zamisliti vaš život kada vas neko stavi u pritvor i vi izgubite sve što imate. Izgubite posao, ušteđevinu, prijatelje, porodicu, profesionalne kontakte. Ne možete raditi, u zatvoru ste”, priča on.

Pravni limbo

Nakon 31. oktobra Gnjot neće biti u pritvoru, ali ekstradicijski postupak protiv njega i dalje traje, što može prouzrokovati određena ograničenja. Viši sud u Beogradu je dva puta odlučio da treba biti izručen Bjelorusiji, ali je Apelacioni odluku poništio i vratio na ponovno odlučivanje.

“Ova stvar u tom smislu može da se prolongira nebrojeno puta. Prvostepeni sud može da donese novu prvostepenu odluku, nakon toga se izjavljuje žalba i Apelacioni sud može da donese svoju odluku i ponovo ukine tu prvostepenu i vratiti je na ponovno odlučivanje,” objašnjava branilac Andreja Gnjota Vladimir Hrle.

Tako se Gnjot našao u jednoj vrsti pravnog limba, jer potpunu slobodu da putuje i živi gdje želi imat će ako sud odluči da ga ne izruči Belorusiji.

“Ne želim da dođem u situaciju u kojoj će ova zemlja onda postati zatvor za mene. To je čudno i potpuno nepravedno prema meni” siguran je Gnjot.

Gnjotov slučaj predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever vidi kao primjer ograničavanja slobode koji prelazi granice Bjelorusije.

“To je isto tako poruka svima nama, a da ne kažem poruka bjeloruskim novinarima koji su mnogi morali izbjeći iz zemlje kako bi spasili živu glavu ili ne završili u zatvoru”, kaže ona.

Grubo i nečovječno ponašanje

Izručenje Gnjota bilo bi u suprotnosti sa članovima Evropske konvencije o ljudskim pravima kao i pravnim poretkom Srbije, upozoravaju advokati.

“Iz ovog postupka, iz optužbi, jasno je da ne postoje valjani dokazi protiv Andreja Gnjota, dok je s druge strane iz relevantnih izveštaja međunarodnih organizacija o stanjima ljudskih prava u Belorusiji, jasno da je kategorija kojoj pripada Andrej Gnjot, to je, dakle, novinar i protivnik režima, konstantno izložena grubom i nečovečnom ponašanju, to jest, torturi, a što je domaći sud svakako u obavezi da ceni. Zbog toga, duboko smo uvereni da Andrej Gnjot neće biti izručen Belorusiji”, podseća branilac Gnjota advokat Hrle.

Dok srbijansko pravosuđe balansira između međunarodnih obaveza i ljudskih prava, Gnjotova sudbina ostaje neizvjesna. Evropska unija poziva Srbiju na njegovo oslobađanje, dok je Evropski parlament nedavno usvojio i rezoluciju o političkim zatvorenicima i u tom dokumentu skrenuo pažnju upravo na njegov slučaj.