Šta znamo o reformskim programima koje je EK odobrila za Zapadni Balkan?

Evropska komisija u srijedu je odobrila reformske programe pet država Zapadnog Balkana, što otvara put za početak isplata iz Instrumenta za rast i reforme vrijednog šest milijardi eura.

Ti programi trebaju poboljšati uvjete života u državama Zapadnog Balkana, te ih na koncu uvesti u Evropsku uniju.

Komisija je odobrila pet reformskih programa, neposredno prije polaska predsjednice EK Ursule von der Leyen na zapadnobalkansku turneju. Odobreni su reformski programi Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Preostala je još Bosna i Hercegovina koja, zbog poteškoća u unutrašnjoj koordinaciji, još nije ni predala svoj reformski program.

Šta je Plan rasta?

Evropska unija je donijela Plan rasta za Zapadni Balkan kako bi pomogla tim zemljama u evropskim integracijama.

U tom planu za razdoblje do 2027. godine predviđena je finansijska injekcija od šest milijardi eura od čega su dvije milijarde bespovratne, a četiri milijarde su vrlo povoljni zajmovi.

Šta su Reformski programi?

Da bi države Zapadnog Balkana imale korist od Fonda EU-a za reformu i rast, trebaju ispuniti kriterije koji podjednako važe i za sve države članice Evropske unije.

Ti kriteriji odnose se na poštovanje principa vladavine prava, demokratije, institucionalne reforme, sprječavanja korupcije i sukoba interesa, kao i poduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.

Pojednostavljeno, zemlje Zapadnog Balkana domaće zakonodavstvo trebaju prilagoditi zakonodavstvu Evropske unije.

Poseban preduvjet se odnosi na Srbiju i Kosovo koji se moraju konstruktivno angažirati u normalizaciji svojih odnosa, uključujući primjenu svih sporazuma iz dijaloga što će se procjenjivati uzimajući u obzir ulogu i doprinos Evropske službe za vanjske poslove.

Kako će se vršiti plaćanje?

Komisija će sada pristupiti potpisivanju ugovora o zajmu i instrumentu sa korisnicima, a koji će uključivati obaveze za korisnike da poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti koje utiču na finansijske interese Unije, za izbjegavanje dvostrukog finansiranja i poduzimanje pravnih radnji za povrat sredstava koja su zloupotrebljena, prikupljanje adekvatnih podataka o primaocima sredstava u okviru Instrumenta i pravima koja će se dodijeliti Komisiji, Evropskoj kancelariji za borbu protiv prevara (OLAF) i Evropskom javnom tužilaštvu (EPPO) gdje je primjenjivo.

Paralelno, korisnici mogu zatražiti isplatu sredstava za predfinansiranje do sedam posto njihove ukupne indikativne alokacije predviđene u okviru Instrumenta.

Ako država ne ispuni preduvjete za podršku, EU može odlučiti da obustavi isplatu ili da preusmjeri sredstava ka drugim državama.

Šta je problem sa BiH?

Posljednji pokušaj usaglašavanja Plana reformi, koji je BiH trebao osigurati trenutnu finansijsku podršku iz evropskih fondova od 70 miliona eura, je propao jer se različiti nivoi vlasti u toj državi nisu mogli dogovoriti.

Tako su četiri od 10 kantona bh. entiteta Federacija BiH uskratili svoju saglasnost. To su Srednjebosanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski i Unsko-sanski kanton.

Čelni ljudi tih kantona očitovali su se zajedničkom izjavom u kojoj navode kako je Plan reformi o kojem se pregovaralo sadržavao ustupke bh. entitetu Republika Srpska na koje oni, navodno, ne mogu pristati.

Sa druge strane, vlasti entiteta RS odlučno su odbile prihvatiti zahtjeve EK da BiH dobije jedinstveni broj za pozive u hitnim slučajevima, da se ukine entitetski veto pri donošenju odluka o državnoj pomoći, kao i da se što prije popune dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH.