Ambasada SAD-a objasnila protivljenje HDZ-ovim izmjenama Izbornog zakona
Prijedlozi sadržani u dokumentu napisanom u Laktašima 18. januara govore mnogo o izborima, poručili su iz Ambasade SAD-a u BiH.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini oglasila se povodom navoda predsjednika Hrvatske demokratske zajednice u BiH (HDZ BiH) Dragana Čovića, a koji je u ponedjeljak izjavio da zbog nepostojanja dvotrećinske većine u državnom parlamentu BiH koja bi podržala izmjene Ustava, izborna pravila moraju biti promijenjena izmjenama Izbornog zakona te bi kao takva, između ostalog, uključivala i novi način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
“Čini se da je jezik koji se odnosi na skeniranje glasačkih listića osmišljen tako da sačuva mogućnost prevare birača na izborima u oktobru 2022. godine, a ne da osigura da se glasački listić svakog građanina računa kao da je priznat”, objavila je danas Ambasada SAD-a na platformi X, dodajući da je “reforma izbornih komisija koja smanjuje kontrolu političkih stranaka nad ovim tijelima od suštinskog značaja za jačanje demokratije u zemlji.”
The proposals contained in the document written in Laktasi on January 18 say a lot about elections but very little about election integrity. As the United States has already noted, the only legal way to address the ECHR rulings regarding the Presidency is through constitutional…
— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) January 24, 2024
Čović naglašava kako to nije prijedlog HDZ-a BiH nego ono o čemu su razgovarali predstavnici pet stranaka.
Nastavite čitati
list of 3 itemsNije ispunio američka očekivanja: Može li Čović ‘pasti’ kao i Izetbegović
Čović: Podržavam izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH
“Tu su tri elementa, jedan se element odnosi na izmjene Izbornog zakona koji tiče Središnjeg izbornog povjerenstva, drugi element se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i treći se odnosi na tehnička pitanja ili transparentnost integritet izbornog procesa. To smo stavili u jednu cjelinu i to je odraz naših razgovora na zadnjem sastanku petorke”, izjavio je nakon proširene sjednice Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a BiH u ponedjeljak.
Također je istakao kako se pravila koja se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka i Srba ne bi mijenjala.
“Onaj tko pobjedi na listi Hrvata morat će zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri županije koje su tamo definirane, ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije onda u jednoj, odnosno ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 posto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva”, objasnio je Čović.
Izborni zakon ponovo u fokusu
Prijedlozi sadržani u dokumentu napisanom u Laktašima 18. januara govore mnogo o izborima, poručili su iz Ambasade SAD-a, gdje se vrlo malo posvetila pažnja izbornom integritetu.
“Kao što su Sjedinjene Američke Države već napomenule, jedini legalni način da se odgovori na presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom je kroz ustavne amandmane.”
Mišljenja su da bi drugi prijedlozi u dokumentu ojačali postojeći neodgovorni sistem i pomjerili stranačku politiku u Bosni i Hercegovini ka oligarhiji, što je pogrešan smjer za demokratiju u zemlji.
Milanović optužio SAD da blokira konačni dogovor
Iz Ureda predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića ranije su saopćili da on podržava dogovor političkih stranaka u BiH o izmjeni Izbornog zakona kao dobar način za stabilizaciju političke situacije u BiH, ocijenivši neprihvatljivom nedavnu izjavu američkog ambasadora u Sarajevu kojom se te izmjene vezuju uz promjene Ustava BiH.
“Prijedlog o kojem razgovaraju demokratski izabrani predstavnici vlasti BiH garantovao bi hrvatskom narodu da bude legitimno predstavljen u najvišem državnom tijelu te zemlje“, rekao je Milanović.
Iz ambasade SAD-a u Sarajevu reagirali su da izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH nisu moguće bez promjene Ustava zemlje, a to je i preduvjet provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) kojima su utvrđene diskriminacije građana te zemlje u izbornom procesu.
Upozorili su kako takvim potezom ne bi bio riješen temeljeni problem u izbornom sistemu, a smatraju kako je to provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava po kojima su vlasti u BiH dobile obavezu osigurati pravo svakom građaninu da glasa, kandidira se i bude biran bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost i mjesto prebivališta.