Proglašeni konačni rezultati parlamentarnih izbora u Srbiji

Mandate će dobiti predstavnici ukupno deset izbornih lista, a rok za dodjelu zastupničkih mandata je deset dana.

Žena prolazi pored izbornog panoa opozicione koalicije 'Srbija protiv nasilja' u Beogradu, Srbija, 15. decembra 2023. (EPA)

Republička izborna komisija Srbije (RIK) usvojila je danas većinom glasova ukupan izvještaj o rezultatima izbora za narodne zastupninke, čime je počeo teći rok od deset dana za dodjelu zastupničkih mandata.

Mandate će dobiti predstavnici ukupno deset izbornih lista, od kojih su pet – manjinske liste, nakon izbora koji je izavao val protesta i nezadovoljstva opozicije koja traži ponavljanje izbora.

Na osnovu izvještaja iz svih opštinskih i gradskih izbornih komisija, prema ukupnom izvještaju o glasanju, izborna lista “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” je na izborima 17. decembra prošle godine osvojila 129 zastupničkih mandata, odnosno apsolutnu većinu u budućem parlamentu u kojem će biti 250 mjesta.

Izborna lista “Srbija protiv nasilja” osvojila je 65 zastupničkih mandata, izborna lista “Ivica Dačić – premijer Srbije” 18, lista “Nada za Srbiju” imat će 13, a isto toliko mandata osvojila je i lista “Mi – glas iz naroda”.

Od manjinskih stranaka mandate su osvojile Stranka vojvođanskih Mađara – šest, po dva mandata imat će izborne liste Usame Zukorlića i Stranke demokratske akcije, dok će po jedan mandat imati izborne liste “Politička borba Albanaca se nastavlja” i Ruske stranke.

Prema ukupnom izvještaju o rezultatima izbora, na 8.273 biračkih mjesta 17. decembra 2023. godine pravo glasa imalo je 6.500.666 birača, od kojih je 3.815.007 glasalo, a bilo je 3.710.978 važećih glasačkih listića.

Sumnje u regularnost izbora

Sumnje u regularnost izbora i optužbe da su pokradeni opozicija je istaknula još u izbornoj noći, a potom su uslijedili protesti sa zahtjevima za poništenje izbornog procesa.

Zahtjevi se ponajprije odnose na Beograd gdje je opozicija uvjerena da je pobijedila na izborima za vijećnike gradske skupštine u prijestolnici na kojima je gradska izborna komisija proglasila pobjedu SNS-a, čiji osvojeni mandati nisu dovoljni da samostalno izabere gradonačelnika.

Optužbe su usmjerene na izborni inženjering, neregularnosti u biračkom popisu, migracije birača iz gradova u kojima nisu održavani lokalni izbori, te dovođenje hiljada ljudi iz bosnskohercegovačkog entiteta Republike Srpske koji su glasali na parlamentarnim, ali i na beogradskim izborima.

Srbijanska opozicija nastavlja prikupljati dokaze o izbornoj krađi, a ranije ove sedmice najavljeno je da će od policije biti zatražena provjera prijava prebivališta na adresama gdje je nelogično da živi toliko prijavljenih ljudi ili da uopće neko živi, uključujući i primjerice jednu nezavršenu stambenu zgradu s 129 birača.

Istovremeno, od Evropske unije se očekuje da će zatražiti istragu o regularnosti izbora na koje su u konkretnim primjedbama u preliminarnom izvještaju ukazali strani promatrači iz Evropskog parlamenta i ODIHR-a – Misije OSCE-a.

S druge strane, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je “posudio” svoje ime listi stranke s čijeg je čela formalno odstupio u maju prošle godine, tvrdi da su izbori bili “potpuno čisti, do sada najčistiji i najpošteniji”.

Opozicija je za drugu polovicu januara najavila nastavak protesta kojima će biti zatraženo poništenje i ponavljanje izbora na svim nivoima, počevši od Beograda.

Izvor: Agencije

Reklama