Okončan spor u vezi nasljednika čelnika hrvatske tajne službe

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović supotpisao je u ponedjeljak odluku o imenovanju generala Ivana Turkalja za čelnika Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA), čime su okončani višemjesečni sporovi u vezi nasljednika bivšeg šefa VSOA-e generala Ivice Kindera.

Prema pisanju hrvatskih medija, dogovor oko Kinderovog nasljednika usuglasili su premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović tokom susreta u Kninu, gdje se u subotu održavala 28. godišnjica Oluje te obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, prenosi Hina.

Mandat direktoru VSOA-e Ivici Kinderu istekao je 10. jula ove godine, a zbog sukoba predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i Vlade Hrvatske, nasljednik nije bio dogovoren. Nakon isteka Kinderovog mandata, koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga VSOA-e preuzeo je brigadir Ante Kujundžić, kojem 10. augusta istječe jednomjesečna supotpisana Odluka o privremenom ovlaštenju.

Ograničene ovlasti

Kujundžić je u jednomjesečnom privremenom ovlaštenju imao ograničene ovlasti te nije bio ovlašten podnositi pisane prijedloge za primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka.

VSOA je jedna od dviju hrvatskih tajnih službi, a Zakon o sigurnosno-obavještajnom sistemu Republike Hrvatske kaže da tajnim službama upravljaju direktori, a u slučaju njihove spriječenosti ili odsustva, njihovi zamjenici.

Direktore supotpisom imenuju predsjednik Republike i predsjednik Vlade, uz prethodno mišljenje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, pri čemu direktora VSOA-e predlaže ministar odbrane.

Vlada je ranije saopćila kako je ministar odbrane Mario Banožić predložio brigadnog generala Miju Validžića za novog direktora VSOA-e, no predsjednik Milanović nije htio potpisati taj prijedlog. Ministar odbrane nije želio tražiti novog kandidata.

Premijer Hrvatske Plenković je početkom augusta ovlastio potpredsjednika Vlade Tomu Medveda da razgovara s predstavnikom Ureda predsjednika i usaglasi stajalište oko novog direktora VSOA-e, a da je brigadni general Mijo Validžić, koji je bio predložen za direktora VSOA-e, zatražio da ga se više ne razmatra kandidatom, nakon što se Milanović pet mjeseci nije oglasio o navedenom prijedlogu te blokirao njegovo imenovanje.

Nemogućnost funkcioniranja

VSOA bez direktora ili zamjenika ne može funkcionirati jer neće biti osobe koja bi mogla izdavati zapovijedi i potpisivati dokumente te otvarati postupke. Neimenovanje čelnika VSOA-e dovodi do problema nacionalne sigurnosti jer može doći do problema u saradnji i razmjeni informacija s drugim službama, posebno zemalja članica NATO-a.

VSOA je zadužena za prikupljanje, analizu i obradu podataka o odbrambenim sistemima drugih zemalja, ali i o vanjskim pritiscima koji bi mogli imati utjecaja na odbrambenu sigurnost Hrvatske.

Uz to, VSOA je zadužena za prikupljanje podataka o namjerama i mogućnostima, kao i o planovima djelovanja osoba, grupa i organizacija u zemlji čiji bi cilj mogao biti ugrožavanje obrambene moći države, a može i poduzetu mjere otkrivanja, praćenja i suprotstavljanja ovakvim aktivnostima.

Činjenicu da sedmicu dana pred istek Kujundžićevog jednomjesečnog mandata nije bilo dogovora o njegovom nasljedniku dodatno je kompliciralo to što VSOA godinama nema ni zamjenika direktora.

U Ministarstvu odbrane ranije su naveli da je Banožić svojevremeno Milanoviću predlagao i imenovanje direktora VSOA-e, ali je predsjednik prijedlog odbio. Po Zakonu o sigurnosno- obavještajnom sistemu, zamjenika direktora VSOA-e također se imenuje supotpisom predsjednika i premijera, ali je razlika da zamjenika ne predlaže Banožić nego direktor VSOA-e.