Sažetak presude Evropskog suda za ljudska po apelaciji Slavena Kovačevića

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu objavio je u utorak presudu po apelaciji Slavena Kovačevića, prema kojoj su prekršena njegova ljudska prava u slučaju glasanja za kandidate za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članove državnog Predsjedništva.

Po Ustavu i Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda bira se u bh. entitetu Republika Srpska, čija Narodna skupština bira i srpske delegate u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Članovi bh. Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvarskog naroda biraju se na teritoriju entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, čiji parlament bira delegate iz reda ova dva naroda u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Privilegiran položaj za neke grupe

Evropski sud za ljudska prava je zaključio da je pravo Kovačevića, aktuelnog savjetnika člana bh. Predsjedništva iz reda  hrvatskog naroda Željka Komšića, ugroženo jer on ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, niti može biti zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Da bi se Kovačeviću osigurala prava, po presudi Evropskog suda, to praktično znači da bi Bosna i Hercegovina trebala biti jedna izborna jedinica, a ne dvije, kako je sada.

U presudi je Evropski sud za ljudska prava sa šest glasova za i jednim protiv ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Sud je utvrdio da je postojeći politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora.

Konstitutivni narodi, kako navodi Sud, očigledno uživaju privilegiran položaj u sadašnjem sistemu.

Sud je naveo da je suština apelantovog slučaja da, zbog sistema podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije bila istinska demokratija, već “etnokratija”, u kojoj je etnička pripadnost, a ne državljanstvo, bila ključ za osiguranje moći i resursa i u kojoj su tri dominantne etničke grupe kontrolirale državne institucije kako bi ostvarile svoje interese, dok su svi ostali bili građani drugog reda.

Niko ne bi trebao biti diskriminiran

Sud je istakao da nije vidio razlog da odstupi od svoje prethodne sudske prakse, a posebno u predmetima “Sejdić i Finci”, “Zornić” i “Pilav”, u kojima je utvrdio diskriminaciju osoba koje nisu povezane s tri glavne etničke grupe u Bosni i Hercegovini, ili onih koji nisu ispunili kombinaciju zahtjeva etničkog porijekla i mjesta stanovanja u pogledu njihovog prava da se kandidiraju za Dom naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

“Dakle, niko ne bi trebao biti prisiljen da glasa samo po propisanim etničkim linijama, bez obzira na politički stav. Čak i kada bi se održao sistem etničkog predstavljanja u nekom obliku, on bi trebao biti sekundaran u odnosu na političku zastupljenost, ne bi trebao diskriminirati ‘Ostale i građane Bosne i Hercegovine’ i trebao bi uključivati etničku zastupljenost sa cijele teritorije države”, piše u zaključku Evropskog suda za ljudska prava.