Sudu BiH dostavljena dorađena optužnica protiv Dodika i Lukića
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. augusta podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića, koji se terete za kazneno djelo ‘neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz Kaznenog zakona BiH’.
Sudu Bosne i Hercegovine dostavljena je dorađena optužnica protiv predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića.
Državno tužiteljstvo je 11. augusta protiv njih podignulo optužnicu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, ali je sud vratio na doradu, jer, kako je tada navedeno, tužitelji nisu detaljno opisali koja su kaznena djela Dodik i Lukić počinili.
„O optužnici će biti odlučeno u zakonskom roku“, saopćeno je iz Suda BiH.
Dodik je potpisao ukaz o proglašenju zakona o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika za BiH u Službenom glasniku RS te ukaz o proglašenju zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na području RS-a.
Međutim, Tužilaštvo u optužnici nije preciziralo ključne detalje, koje je krivično djelo počinjeno, te kakva je uzročno-posljedična veza onoga za šta se Dodik i Lukić terete.
Nepoštivanje odluka visokog predstavnika kriminalizirano je odlukom Christiana Schmidta iz jula ove godine, a predviđena je kazna do pet godina zatvora.
“Možemo potvrditi da je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića koji se terete za krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika iz člana 203. a stavak 1. Krivičnog zakona BiH. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH”, navedeno u kratkoj izjavi državnog tužilaštva prilikom podizanja optužbe.
Lukić, koji je optužen zajedno s Dodikom, direktor je Službenog glasnika Republike Srpske.
Podizanje optužnice rezultat je pokušaja vlasti Republike Srpske da donošenjem posebnog zakona u entitetskom parlamentu tokom juna blokiraju provođenje presuda Ustavnog suda BiH. Taj je zakon, koji je Narodna skupština RS-a donijela 27. juna, Schmidt poništio nekoliko dana kasnije koristeći svoje ovlasti. Istovremeno je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je krivičnim djelom postalo neprovođenje, odnosno nepoštivanje njegovih odluka.
Kazna do pet godina zatvora
Za to je propisana kazna do pet godina zatvora kao i odredba da u slučaju osuđujuće presude osoba koja je osuđena automatski gubi pravo obnašanja dužnosti u svim tijelima zakonodavne, izvršne, pravosudne i upravne vlasti ili bilo kojem drugom tijelu koje se finansira iz budžeta.
Dodik je odluke visokog predstavnika ignorisao i 7. jula potpisao uredbu o stupanju na snagu zakona koji je Schmidt poništio, a Lukić je kao direktor Službenog glasnika dan kasnije tu odluku objavio.
Sada će se zbog toga obojica suočiti s krivičnim progonom bude li Sud BiH potvrdio optužnicu.
Američka ambasada u Sarajevu optužnicu je nazvala važnim korakom u provođenju vladavine prava, koja je “temelj svake demokratije”.
“Zakoni BiH vrijede za sve građane. Nijedan pojedinac ne stoji iznad zakona. Očekujemo od institucija Bosne i Hercegovine i svih građana da poštuju relevantne procese uključene u poštivanje tih zakona”, naveli su iz Ambasade SAD-a.
Reakcija iz Dodikovog kabineta
Iako se Dodik nije oglasio, iz njegovog kabineta su poručili kako je optužnica “kreacija američke ambasade u Sarajevu i direktno ambasadora Michaela Murphyja, kao i Velike Britanije i EU-a”. Prema njihovim riječima, “jedini cilj optužnice je poništiti institucije Republike Srpske izabrane voljom naroda na demokratskim izborima”.
Dodik se do sada suočavao s nizom istraga, podsjeća Hina, od sumnji za pranje novca odnosno kupovinu vile u Beogradu, pa do negiranja genocida počinjenog u Srebrenici. Niti jedna do sada nije dovela do podizanja optužnice.
Iz Kabineta glavnog tužioca Tužilaštva BiH navode da će postupiti u skladu sa preporukama Suda u zakonom predviđenom roku no, negoduju zbog objavljivanja dopisa Suda, zbog čega je glavni tužilac Milanko Kajganić, podnio krivičnu prijavu protiv NN tužioca i NN sudije.
“Prijava se odnosi na dostavljanje i omogućavanje neovlaštenoj osobi uvid u sadržaj dopisa sudije za prethodno saslušanje, odnosno propuštanje preduzimanja potrebnih mjera sa ciljem zaštite integriteta krivičnog spisa i nadzora nad osobama koje imaju zakonit pristup sudskim i tužilačkim spisima, tako da je usljed navedenog postupanja, došlo do objavljivanja u medijima dijelova navedenog dokumenta, čime je narušen integritet postupanja u predmetu, kao i kredibilitet Tužilaštva BiH i Suda BiH”,navodi se u saopštenju glavnog tužioca.