Visoki zvaničnik NATO-a u Prištini pozvao Kosovo i Srbiju na hitnu deeskalaciju
Kosovo i Srbija nisu poslušali međunarodne pozive da poduzmu korake ka deeskalaciji napetosti, rekao je pomoćnik generalnog sekretara NATO-a.

Kosovo i Srbija trebaju odmah poduzeti korake na deeskalaciji, u skladu sa planom Evropske unije u tri tačke, poručio je pomoćnik generalnog sekretara NATO-a Thomas Goffus i pozvao obje strane da odmah primjene temeljni sporazum iz Brisela i aneks iz Ohrida.
Goffus je na konferenciji za novinare, nakon odvojenih sastanaka s premijerom Kosova Albinom Kurtijem i kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani, konstatirao kako Kosovo i Srbija nisu poslušali međunarodne pozive da poduzmu korake ka deeskalaciji napetosti u koje su uključeni etnički Srbi na sjeveru Kosova, a koje su prijetile mirovnim snagama NATO-a, prenosi Hina.
Nasilje na sjeveru Kosova, gdje živi oko 50.000 Srba i čine lokalnu većinu, izbilo je krajem maja nakon što su gradonačelnici, etnički Albanci, uz asistenciju policije po nalogu Kosova, preuzeli dužnost poslije lokalnih izbora koje su većinski Srbi bojkotirali, a izlaznost bila tek 3,4 posto.
“Nismo vidjeli nikakav napredak ka deeskalaciji. To ugrožava sigurnost i bezbjednost svih ljudi na Kosovu, kao i osoblja NATO-a”, rekao je Goffus.
On je naveo da su 93 vojnika mirovnih snaga u misiji NATO-a (KFOR) povrijeđena u sukobima s demonstrantima na sjeveru 29. maja, iako je KFOR ranije saopćio da ih je povrijeđeno 30, dok su liječnici u zdravstvenom centru na sjeveru rekli da je povrijeđeno više od 50 Srba demonstranata.
‘Evropi nije potreban novi sukob’
Goffus je, prema izvještaju kosovskih medija, rekao da je to “apsolutno neprihvatljivo i ne može se ponoviti”, te da je tu poziciju NATO “jasno stavio do znanja i srpskim vlastima”.
Visoki zvaničnik NATO-a naglasio je “vidljiv pad praktične i političke koordinacije” s Kosovom, ocijenivši da je to protivno “euroatlantskim težnjama kosovskog naroda“.
Ukazavši na krizu izazvanu ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Goffus je poručio da Evropi nije potreban novi sukob.
“Niko ne bi trebao riskirati još jedan sukob u Evropi koji bi potkopao mir i stabilnost stečenu tolikim žrtvama“, rekao dužnosnik NATO-a.
Kurti o putu ka deeskalaciji
Premijer Kosova Albin Kurti je, nakon sastanka sa Goffusom, saopćio da se zalaže za normalizaciju situacije, i da su vladavina prava, odsustvo nasilnih protesta i kriminalnih aktivnosti, kao i prevrijemeni izbori, put ka deeskalaciji.
Prema njegovim riječima, vlada Kosova je tome maksimalno posvećena.
“Međutim, negativne mjere Evropske unije prema Kosovu kao najdemokratskijoj zemlji Zapadnog Balkana, koja je sankcionisala rusku agresiju u Ukrajini i koja je se uskladila sa vanjskom politikom EU-a, dovele su do asimetrije u dijalogu”, navodi se u saopćenju Kurtijevog kabineta, prenio je Tanjug.
On je dodao da je Kosovo posvećeno punoj saradnji sa NATO-om, kao i da razmjena informacija i koordinacija treba da doprinesu vladavini prava na sjeveru Kosova i poboljšanju bezbjednosne situacije.
Kurti se zahvalio na doprinosu i neophodnoj ulozi NATO-a “za oslobođenje i bezbjednost Kosova”, dodavši da Kosovo treba što prije postati član Partnerstva za mir.
On je izrazio zabrinutost zbog “nedostatka jasnoće” KFOR-a u vezi sa događajem od 14. juna kada su, kako je rekao, kidnapovana tri službenika kosovske policije.
Dodao je i ”da je zabrinut i zbog izvještaja da je oružje navodno švercovano u srpske pravoslavne crkve kolima hitne pomoći”.
Osmani: Kosovo pokazalo volju za deeskalacijom
Sa Goffusom i pratećom delegacijom NATO-a i KFOR-a danas se sastala i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Na sastanku je razgovarano o bezbjednosnoj situaciji na sjeveru zemlje i koracima za njenu deeskalaciju, saopćeno je iz Predsjedništva Kosova, prenosi Anadolija.
Osmani je istakla da su kosovske institucije posvećene prevazilaženju aktuelnih izazova i jačanju vladavine prava zajedno sa međunarodnim partnerima. Ona je također istakla da je Kosovo pokazalo volju za deeskalacijom, nudeći organizovanje novih izbora na sjeveru, u skladu sa pravnim okvirom Kosova.
Osmani je istakla značaj prisustva NATO-a u obezbjeđivanju mira i stabilnosti na Kosovu. Navela je i duboku posvećenost Kosova NATO partnerstvu i doprinosu regionalnoj i globalnoj bezbjednosti.
“Ostajemo posvećeni našim odgovornostima kao pouzdan partner NATO-a, koji aktivno doprinosi regionalnoj bezbjednosti. Kosovo će nastaviti da blisko sarađuje sa NATO-om na rješavanju bezbjednosnih izazova i unapređenju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu“, navela je Osmani.
Razgovor Lajčaka i Kurtija
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, koja moderira dijalog Kosova i Srbije, nastoje intenzivnim diplomatskim akcijama potaknuti dvije strane na deeskalaciju napetosti i povratak za pregovarački stol, videći kao dominatnog uzročnika aktuelne krize kosovskog premijera Albina Kurtija čije akcije ne pridonose smirivanja napetosti na sjeveru.
Specijalni predstavnik EU-a za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak objavio je na Twitteru poslije sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu da je imao “iskren i otvoren razgovor” o daljem putu, “uključujući potrebu za novim lokalnim izborima uz sudjelovanje kosovskih Srba i povratak dijalogu”.
Lajčak je ocijenio da su sastanak i putovanje pomogli da se razjasne naredni koraci.
Vučić je na Instagramu istakao kako je upozorio Lajčaka da je srpski narod na Kosovu izložen “najžešćoj torturi i progonu u proteklih 15 godina” i ponovio mu zahtjeve “za poštivanje njihovih prava i sigurnost”.
Vučić je rekao kako je pozvao međunarodnu zajednicu da se “konkretnije angažira po svim pitanjima”.