Ekstremne klimatske nepogode upozoravaju na promjenu načina života
Oluja koja je pogodila Hrvatsku i susjedne zemlje upozorenje je na nepogode koje možemo očekivati sve češće, tvrdi Svjetska organizacije za zaštitu prirode.
Ekstremne klimatske nepogode upozorenje su prirode da je nužna promjena načina života kako bi zaustavili daljnje zagrijavanje planete, poručila je u petak Svjetska organizacije za zaštitu prirode WWF Adria u komentaru na veliku oluju koja je pogodila Hrvatsku i regiju.
“Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i uzrokovala ogromnu štetu upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Nauka i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sistemskog odgovora”, ističe u saopćenju WWF Adria, prenosi Hina.
Nedavno tijesno izglasan Zakon o obnovi prirode u Evropskom parlamentu pokazao je da i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i privrede na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijelu planetu za potomke.
Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Evropske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara te određenih lobija iz biznisa, tvrde u WWF-u.
Kažu kako se EU temelji na kompromisu interesa njenih država članica, međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti – kompromisa ne bi trebalo biti.
Život u skladu s prirodom
“Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako?”, upitala se izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Umjesto toga, upozorava ona, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba.
“Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo”, ističe Kalauz.
Poručuje kako je dekarbonizacija privrede nužna, kao i prelazak na kružnu ekonomiju, gdje ne dominira glad za neprekidnim rastom, čime se troše ograničeni resursi.
Svi napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivu ekonomiju i život u skladu s prirodom, zaključuje Kalauz.