Visoki predstavnik odbacio zakon RS-a o Ustavnom sudu BiH
Intervencija Christian Schmidt uslijedila je nakon što je bh. entitet RS, na poticaj Milorada Dodika, formalno zabranio provedbe presuda Ustavnog suda BiH na teritoriju tog entiteta.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt stavio je u subotu van snage zakon Republike Srpske kojim se na području tog bh. entiteta zabranjuje rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Donio je i izmjene Krivičnog zakon Bosne i Hercegovine, na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo, a te izmjene će osigurati i pravni osnov za tužioce da poduzmu aktivnosti.
“Entitetske skupštine nemaju nadležnot da derogiraju odredbe Ustava Bosne i Hercegovine i nemaju prava derogirati jurisdikciju ključnih ustavnih institucija, kao što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine”, rekao je on novinarima u Sarajevu.
Intervencija visokog predstavnika uslijedila je nakon što je Narodna skupština RS-a u utorak, na poticaj predsjednika RS-a, Milorada Dodika, usvojila zakon kojim se i formalno zabranjuje provedba presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriju tog entiteta, što se ocjenjuje kao direktno kršenje državnog Ustava i Dejtonskog sporazuma, čiji je Ustav Bosne i Hercegovine sastavni dio.
Ustavni sud BiH sa devet sudija
Dodik je ranije u subotu i prije posljednje odluke visokog predstavnika izjavio da ih neće prihvatiti, nazivajući njemačkog diplomatu Schmidta “lažnim visokim predstavnikom”.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u skladu s odredbama Dejtonskog sporazuma, ima devet sudija, od kojih četvero imenuje Parlament entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština RS-a.
Trojicu stranih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, a trenutno su na tim pozicijama državljani Švicarske, Njemačke i Albanije.
Strane sudije trebali su biti u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u ograničenom razdoblju, no uslov za njihov odlazak bio je novo zakonsko rješenje, o čemu u Bosni i Hercegovini do sada nije bilo političke saglasnosti.
Dodik tvrdi kako strane sudije promoviraju centralističku politiku u interesu Bošnjaka, zbog čega traži njihov odlazak.
Duboka politička kriza u BiH
Posljednji potezi vlasti u RS-u potakli su duboku politički krizu u zemlju, jednu od najvećih od okončanja rata 1995. godine.
“Nedavnim odlukama Narodne skupštine Republike Srpske se direktno krši ustavni poredak Bosne i Hercegovine, a samim time i Daytonski mirovni sporazum koji je sačinjen, možda prekasno, ali u namjeri da zaustavi strašni rat i zločine i ono što su građani ove zemlje podnosili jako dugo vremena. Naš mandat je da osiguramo da se tako nešto ne ponovi nikada”, rekao je Schmidt.
“Entitetske skupštine nemaju nadležnost da derogiraju odredbe Ustava BiH i reguliraju jurisdikciju ključnih dejtonskih institucija kao što je Ustavni sud BiH. Ovo je napad na Ustavni sud BiH i pokušaj ugrožavanja pravnog i ustavnog okvira zemlje, uključujući i ključne elemente Daytona kao što su odluke Visokog predstavnika. Ne treba zaboraviti ko će snositi posljedice ovakve neodgovarajuće poteze vladajuće koalicije, posljedice snose građane Republike Srpske.
Evropska unija je ranije saopćila da pokušaj vlasti RS-a da potkopaju autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predstavlja čin koji označava kako u tom entitetu odustaju od evropskih integracija, napominjući kako autoritet i integritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao najvišeg sudskog tijela Bosne i Hercegovine, ostaje neupitan.
Za Sjedinjene Američke Države posljednji potezi entitetskih vlasti u RS-u također predstavlja ozbiljno narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.