Multimedijalna izložba o starim gradovima BiH i starobosanskom Dubrovniku

Na izložbi ‘Stari gradovi Bosne i Hercegovine i starobosanski Dubrovnik’ predstavljeno je najvrednije kulturno naslijeđe bosanskog srednjeg vijeka.

Za pozicioniranje starobosanskog Dubrovnika i ocjenu njegovog značaja u historiografiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku ova izložba ima presudan značaj, kaže Perica Mijatović (Ustupljeno Al Jazeeri)

U organizaciji Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik i ICOMOS Međunarodnog vijeća za spomenike i spomeničke cjeline (Nacionalni komitet u BiH) u prostorijama galerije savremene umjetnosti “Collegium Artisticum” otvorena je multimedijalna izložba “Stari gradovi Bosne i Hercegovine i starobosanski Dubrovnik”.

Članica Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik Edina Kamenica kaže da je izuzetno ponosna na ovu izložbu jer je na jednom mjestu uspješno predstavljeno najvrednije kulturno naslijeđe bosanskog srednjeg vijeka. Riječ je, kako kaže, o multimedijalnoj izložbi, objašnjavajući da osim panoa na kojima su predstavljene historiografske činjenice srednjovjekovnih bosanskih gradova publika može vidjeti i informacije o nekropoli stećaka Kopišići.

„Ovo je multimedijalna izložba stari gradovi Bosne i Hercegovine i starobosanski Dubrovnik. To je 40 panoa koji predstavljaju srednjovjekovne gradove Bosne i Hercegovine, dakle, ne sve srednjovjekovne gradove, jer prema nekim podacima u našoj zemlji ima čak i više od 300 srednjovjekovnih gradova, a 266 ih ima zabilježenih. Međutim, mi smo predstavili tih 40. Dakle, osim tih 40 panoa o tim srednjovjekovnim gradovima, na izložbi je i 25 panoa starobosanskog grada Dubrovnika i nekropole Kopošići kod Ilijaša, koja je nama i najvažniji dio cijele priče“, kaže Kamenica.

Izložbu je već posjetio veliki broj mladih ljudi (Ustupljeno Al Jazeeri)

Virtualni obilazak Dubrovnika

Treba naglasiti, kaže Kamenica, da su važan dio izložbe i eksponati koje je predstavio skulptor Adis Fejzić, ali prema njenom mišljenju, najefektniji i najatraktivniji dio ponuđenog izložbenog programa je mogućnost gostiju da učestvuju u simuliranoj stvarnosti.

„Najvažniji dio izložbe i ono što je najviše efekta proizvelo to je virtualna realnost, jer vi možete pomoću najnovije tehnologije da se, zapravo, popnete na starobosanski Dubrovnik i uživate u tim prostranstvima i tim ljepotama srednjovjekovnog spomenika. Starobosanski Dubrovnik je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine“, kaže Kamenica.

Izložba je već postigla zapažen odjek u javnosti, pojašnjava Kamenica, a prisustvo velikog broja mladih ljudi dobar je znak da kulturno naslijeđe ima potencijala da privuče pažnju široke javnosti. Dio izložbe kojim se Kamenica najviše bavi „su radionice ili, kako smo ih mi nazvali, razgovori – razgovori koje vodimo s poznatim arheolozima, arhitektima, umjetnicima i raznim stručnjacima i u njima učestvuju mladi ljudi iz sarajevskih srednjih škola. To je najvažnije – prisustvo mladosti, jer vjerujte mi, baš su kazali u Collegiumu da odavno kroz galeriju nije prošlo toliko ljudi“.

Detalj s izložbe (Ustupljeno Al Jazeeri)

Perica Mijatović, predsjednik Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik, kaže da je cilj izložbe pokazati koji je njegov značaj bio u srednjovjekovnom Bosanskom kraljevstvu.

„Za pozicioniranje starobosanskog Dubrovnika i ocjenu njegovog značaja u historiografiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku ova izložba ima presudan značaj. Strukturirana je tako da predstavlja 40 srednjovjekovnih bosanskih gradova raznih veličina među kojima su i ovi najveći – Jajce, Počitelj, Mostar i ostali“, kaže.

Komparativne prednosti grada

Mijatović objašnjava da je izložba struktuirana tako da pokaže komparativne prednosti grada.

„Mi smo predstavili elemente koji mogu da posluže za kompariranje, dakle elementi koji mogu da posluže za ocjenu gdje se Dubrovnik u odnosu na njih nalazi. Posloženi su infrastrukturni elementi, posložene su kraljevske povelje, koje govore o značaju njegovih vlasnika u Bosanskom kraljevstvu i posloženi su stećci i nalazi. Stećci su visoke umjetničke vrijednosti, a pronađeni plašt govori da su vlastelini, njegovi vlasnici bili izuzetno visokog nivoa“, kaže.

Detalj s izložbe (Ustupljeno Al Jazeeri)

Gospodari utvrđenja, pojašnjava Mijatović, bili su jedan od najznamenitijih velikaških rodova srednjovjekovne Bosne:

„Pomenuti vlastelini koji su držali ovaj grad su četvrti ili peti rod po snazi u kraljevstvu, odmah uz Hrvatiniće, Kosače i Pavloviće, a stari grad Dubrovnik po infrastrukturi spada među najvećih deset gradova u srednjovjekovnoj Bosni“, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera