Kurti: Na sjeveru Kosova neće biti Republike Srpske

Kosovski premijer Albin Kurti rekao je u intervjuu za Hinu uoči novog kruga dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom da neće dopustiti stvaranje nekog oblika Republike Srpske na sjeveru Kosova.

Na sastanku Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Briselu 2. maja bit će predstavljen nacrt statusa općina na sjeveru Kosova gdje većinom žive Srbi, što je ključna tačka pregovora.

Kurti, koji je s Hinom razgovarao u petak na ekonomskom forumu u grčkom gradiću Delfima, još uvijek nije vidio taj nacrt.

Srbijanska strana u prvi plan stavlja formiranje zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, što je predviđeno Briselskim sporazumom o normalizaciji odnosa iz 2013. godine.

Kosovo se, pak, nastoji izboriti da ta zajednica nema izvršne ovlasti, ističući da ne želi na svom teritoriju nešto poput entiteta Republike Srpske u BiH.

“S obzirom na insistiranje Brisela rado ću pogledati kakav su to nacrt pripremili, premda smatram da bi bilo bolje da su ga prvo prezentirali meni u Prištini. Ja ću, međutim, osigurati da se ispuni ono što je već dogovoreno 27. februara u Briselu, postojanje odgovarajućeg nivoa samouprave srpske zajednice prema najvišim evropskim međunarodnim standardima za zaštitu manjina”, rekao je.

“Međutim, ono što nećemo dopustiti jest pravo na teritorijalizaciju i stvaranje bilo čega što bi izgledalo kao Republika Srpska u BiH. Nećemo dopustiti satelitsku paradržavu s destruktivnom suštinom koja bi potkopavala državnost Kosova”, naglasio je.

Kurti tvrdi da u odnosima Srbije prema susjednim zemljama vidi sličnost s Rusijom. “Naša zemlja je, međutim, normalna demokratska zemlja koja daje individualna i druga prava svojim građinama, ali ne dopušta teritorijalizaciju temeljenu na etničkoj pripadnosti jer je to protivno demokratiji i republici”, dodao je Kurti, na vlasti od marta 2021.

Poručio je da on služi svim građanima Kosova bez obzira na etnički identitet, socijalnu pozadinu ili vjersku pripadnost, a da će u Briselu osigurati ustavnost i zakonitost na čitavom teritorija Kosova.

“Teritorijalni suverenitet i integritet su nešto što ne smije biti povrijeđeno. Želim normalne odnose sa Srbijom, evropske odnose, dobre susjedske odnose. Zaštita manjina nam je važna. Ali ne možemo dati izvršne ovlasti lokalnoj zajednici jer izvršne ovlasti pripadaju vladi i općinama”, naglasio je.

Uz to, želimo ojačati javne usluge koje bi bile ponuđene svim građanima bez obzira na etničku pripadnost, a ne davati ih zbog etničke pripadnosti”, kazao je.

“Dakle, pričekajno da vidimo kako će se razvijati sastanak u Briselu”, izjavio je.

Kosovo napreduje

Kurti kaže da će “kao polazna tačka” sastanka biti donošenje zajedničke deklaracije o nestalim osobama na Kosovu, koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost od Srbije.

“Na Kosovu još uvijek imamo 1.617 nestalih osoba. One su prisilno otete, a njihova sudbina je i dalje nepoznata. Tokom posljednjih desetljeća otkriveno je pet velikih masovnih grobnica u Srbiji, a 950 Albanaca je ekshuminirano iz njih, prije svega u Batajnici. Dvije grobnice su jezera gdje su u kamionima hladnjačama potopljena mrtva tijela Albanaca, ali kasnije su isplivala na površinu. Zato trebamo zajedničku deklaraciju kao početnu tačku sastanka na visokom nivou”, objasnio je Kurti.

Vođa studentskih protesta 1997. na Kosovu protiv režima Slobodana Miloševića, a danas predsjednik stranke Pokret samoodređenje (Vetëvendosje), putuje u Brisel ohrabren s dva međunarodna uspjeha ostvarena prošle sedmice.

Vijeće Evrope odobrilo je primanje Kosova u tu organizaciju za ljudska prava jer su tako glasale 33 zemlje članice od ukupno njih 45.

Istovremeno je EU ukinuo vize za Kosovare pa oni mogu lakše putovati u sve zemlje osim Španije, koja je zadržala prethodni režim.

“Svi građani Kosova, svi ljudi u mojoj zemlji, osjetili su se ove sedmice više Evropljanima nego ikada”, napomenuo je Kurti.

Dodao je da je vizni režim ukinut nakon mnogih godina tokom kojih je Kosovo “ispunilo sve postavljene kriterije i uvjete”.

“Bilo nam je postavljeno dva i pol puta više uslova nego našim susjedima. Sjajno je što od 1. januara iduće godine ljudi neće trebati vize za odlazak, studiranje, rad ili posjetu porodicama u dijaspori. Također, ostvarili smo ogroman napredak u ekonomiji i demokratiji”, rekao je pozivajući se na izvještaje organizacija poput Freedom Housea, Transparency Internationala i World Press Freedoma.

“Potvrdili su nam napredak Kosova u demokratskim standardima, vladavini zakona i ljudskim pravima. Prolazak te prve prepreke prema članstvu u Vijeću Evrope jest priznanje našem domaćem napretku”, izjavio je Kurti.

Srbija nije demokratska zemlja

Prije sedmicu dana su održani izbori u četiri općine na Kosovu sa srpskom većinom, ali su ih uz podršku službenog Beograda Srbi bojkotirali, protiveći se odluci kosovske vlade o preregistrirnju automobila s tablicama izdanim u Srbiji na tablice Republike Kosova.

Srbi su poručili da ne priznaju rezultate izbora provedenih pod bojkotom, odnosno ne žele da njihovim mjestima upravlja pobjednička kosovska manjina.

“Srbija nije demokratska zemlja, ona je hibridni režim. Tamo se na vladu gleda kao na vladanje. Mi u demokratiji vidimo vladu kao služenje. Služimo ljudima, nećemo vladati njima. Zato tamo ne moraju brinuti”, odgovorio je Kurti, dodavši da je pitanje tablica već riješeno u Briselu 27. februara.

Kurti je 1998. nakon početka rata na Kosovu radio kao sekretar u uredu glavnog političkog predstavnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Godine 1999. u Prištini uhapsila ga je srpska policija.

“Nekoliko mjeseci sam bio u zatvoru na Kosovu, koje je Srbija bila okupirala. Tokom povlačenja srpskih policijskih i vojnih snaga sa sobom su poveli dvije hiljade ratnih zarobljenika. Ja sam bio politički zatvorenik koji je postao ratni zarobljenik”, kazao je.

“U Srbiji sam se mjesec dana vodio kao nestala osoba sve dok nas nije posjetio međunarodni odbor Crvenog križa i konačno zaključio da smo u službenom zatvoru. Ironično, bio sam u Požarevcu, rodnom gradu Slobodana Miloševića”, rekao je.

Bio je osuđen na 15 godina zatvora zbog, kako kaže, “ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Jugoslavije”.

Srbijanski predsjednik Vučić još prije koji mjesec nazvao ga je “terorističkim ološem”.

Pušten je nakon dvije godine i sedam mjeseci provedenih u zatvoru.

“Mislim da sam preživio, uprkos mučenju i gladi, jer sam bio mlad. Neki stariji ljudi nisu preživjeli”, istaknuo je.

Kurti to danas smatra vrijednim iskustvom “za vođenje zemlje, za pravdu, mir, sigurnost i pomirenje”.

“Vrijeme provedeno u zatvoru je vrijedan dio mog iskustva, ako sam propatio tamo”, zaključio je.