Schmidt: Posljednji poziv strankama da formiraju vladu Federacije BiH

Ovo je posljednji poziv strankama da poštuju volju građana i formiraju funkcionalnu vlast u bh. entitetu Federacija BiH, kazao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.

Dodao je kako neće biti više novih poziva i kako će uraditi šta treba da građani ovog dijela Bosne i Hercegovine dobiju vlast i da njihova izborna volja bude realizirana.

“Očekujem da će se ovo uskoro uspješno riješiti. Neće biti dodatnog konačnog poziva. Ako to ne učine, opredijeljen sam u namjeri da se poštuje izborna volja građana”, rekao je.

Trenutna situacija „znači da izborni rezultati ne mogu biti u potpunost provedeni iako postoje većine u oba doma Parlamenta FBiH“, naveo je visoki predstavnik.

„Nakon mnogih razgovora, želio bih sve političare upozoriti na odgovornost da omoguće vlastima da rade svoj posao. Posljednja dešavanja čine rad još hitnijim pitanjem. Dugotrajni rad aktuelne Vlade u tehničkom mandatu, što traje više od četiri godine, ne podudara se s demokratskom praksom.“

Prilika za članstvo u EU

Schmidt je ukazao kako je FBiH u političkoj blokadi političkih blokova koji se bore „za vlast“, a ne „za opstanak građana“.

„Konstitutivni narodi i ostali imaju zagarantirano mjesto Ustavom i to je ono što se mora poštovati, ali borba između partija se mora riješiti. Maksimalistički zahtjevi, etnonacionalističke taktike zastrašivanja i manjak prihvatanja stvarnosti neće pomoći da FBiH krene naprijed.“

„Većina ljudi koje sam upoznao su spremni ići dalje, kamo sreće kada bi im političari prestali govoriti da to ne mogu ili ne trebaju. Trenutna blokada se ne može nastaviti i volja građana sa izbora se mora provesti u realnost inače demokratija nema smisla. FBiH mora funkcionirati jer trebamo jaku FBiH za funkcionalnu državu BiH. Građani žele budućnost i napredak ovdje u vlastitoj zemlji.“

Schmidt je poručio kako su ulozi preveliki da se ovako nastavi jer BiH ima priliku iskoristiti status kandidata za Evropsku uniju kako bi postala dio Unije za dobrobit svojih građana.

„Odgovorni političari trebaju po strani ostaviti partijske i vlastite interese i priznati više interese, to su interesi države i građana. Moraju raditi konstruktivno, bilo u vlasti ili opoziciji koja je neodvojivi dio demokratije. Pozivam političare da dođu do rješenja i što prije nastave formiranje vlade koja ima većinu. To im je obaveza prema biračima.“

„Ako se odreknu te odgovornosti, posvećen sam da se poštuje volja građana i da oni imaju vlast koja radi u njihovo ime, bez obzira na pripadnost naciji, vjeri ili stranci. Neka je svima jasno, ovo je posljednji poziv da se urazume, očekujem da će uskoro riješiti, neće biti više poziva.“

Dva zaključka

On je govorio nakon što bh. entitet Federacija BiH nije dobila novu vladu u Ustavom predviđenom roku.

Zastupnički dom Federalnog parlamenta sinoć je usvojio dva zaključka. Jedan kojim se Ustavna komisija Parlamenta zadužuje da u roku 15 dana inicira izmjene Ustava koje će omogućiti formiranje nove vlade. Prihvaćen je i drugi zaključak, prema kojem je Zastupnički dom opredijeljen da se vlada što prije formira.

Usvojili su i Deklaraciju o neprihvatanju najavljenog prijedloga OHR-a za izmjene Ustava FBiH, s ciljem produbljenja etničkih podjela.

Većinu u Federalnom parlamentu čine zastupnici stranaka ‘Osmorke’ i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a sastav je predložila predsjednica entiteta Lidija Bradara. Predloženi kabinet je podržao potpredsjednik Igor Stojanović (SDP), ali ne i Refik Lendo iz stranke SDA.

Stranka demokratske akcije ne želi dati saglasnost za entitetsku vladu i ranije danas su za bh. medije kazali kako očekuju premijersku poziciju koja je dogovorom ‘Osmorke’ i HDZ-a predviđena za Nermina Nikšića (SDP). Prema odredbama Ustava FBiH, za vladu je potrebna saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika.

Na dan općih izbora u BiH, 2. oktobra, Schmidt je nametnuo odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH. Povećan je broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, dok je „ostalima“ omogućeno da budu zastupljeni u federalnom Domu naroda.

Tada je objavljeno kako su izmjene nazvane „Paket funkcionalnosti” i kako je cilj ukidanje mogućnosti da dvije trećine delegata u jednom etničkom klubu mogu svaku odluku proglasiti pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa.

„Dom naroda sastoji se od 80 zastupnika, i to po 23 zastupnika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 zastupnika iz reda Ostalih”, navodi se u amandmanu koji je nametnut na Ustav FBiH odlukom visokog predstavnika.

Schmidt je tada poručio biračima kako je donio odluke koje će osigurati da se njihov glas računa i da će njihova demokratska volja biti ispoštovana.