Ljudska prava: U Hrvatskoj najviše pritužbi na zdravstvo, diskriminaciju i pravosuđe
Organizacije upozoravaju na nastavak nasilnog postupanja prema migrantima, kršenje reproduktivnih prava žena i diskriminaciju Roma.
Pučka pravobraniteljica u izvještaju za 2022. ističe da je bilo oko 3.000 pritužbi građana, najviše zbog prava na zdravlje, diskriminacije i pravosuđa, a organizacije upozoravaju na nastavak nasilnog postupanja prema migrantima, kršenje reproduktivnih prava žena i diskriminaciju Roma.
U analizi stanja ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj za 2022, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter navodi da se građani u prošloj godini najviše žalili zbog neadekvatnog i nepravovremenog liječenja, propusta u informisanju pacijenata, neadekvatne komunikacije ljekara…
Dva medijski eksponirana slučaja u kojima su osobe koje su tražile zdravstvenu zaštitu ili njihovi bližnji izašli u javnost s iskustvima su oni Mirele Čavajde i Vladimira Matijanića. Ovi su slučajevi otvorili niz pitanja o dostupnosti, kvaliteti i pravovremenosti zdravstvene zaštite, kao i načinu postupanja zdravstvenog sistema u Hrvatskoj, piše Hina.
Migranti i Romi
U analizi stanja ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj pučke pravobraniteljice izdvaja se i poglavlje o tražiteljima međunarodne zaštite i ilegalnim migrantima. Ističe se i kako se lani bilježi pad broja pritužbi s navodima o “push-backu” migranata, no i da organizacije civilnog društva i nadalje izvještavaju o prikupljenim svjedočanstvima o “push-backu” i nemogućnosti traženja međunarodne zaštite.
U kratkom pregledu izvještaja pučke pravobraniteljice navodi se da dugoočekivani novi Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije lani nije donesen, iako je stari istekao još 2016.
Konkretno se ističe i da su Romi najdiskriminiranija grupa u Hrvatskoj, “što ne čudi s obzirom na marginalizaciju i diskriminaciju s kojom su suočeni, kao i nedostatne politike uključivanja Roma u društvo”.
“Na pitanje koje se grupe najčešće susreću s diskriminacijom, građani i dalje odgovaraju da su to Romi (18 posto), a 3 posto da su to Srbi. Podaci o socijalnoj distanci pokazuju da čak 55 posto ispitanika smatra da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi, nešto više od četvrtine da bi Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbili mnogo klijenata, dok bi za gotovo četvrtinu ispitanih, kada bi imali vlastitu tvrtku, bio problem zaposliti Rome”, ističe se u izvještaju.