U Srbiji gotovo 19.000 Hrvata manje nego 2011.

U Srbiji živi 39.107 Hrvata, 18.793 manje nego 2011., pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. koje je objavio Republički zavod za statistiku, prenio je u vojvođanski sedmičnik “Hrvatska riječ“.

“Broj koji je Zavod objavio objektivna je datost i utjecat će na naš položaj u Srbiji“, saopštio je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).

Najviše Hrvata u Srbiji i dalje živi u Vojvodini, ali je vidan pad broj pripadnika ove zajednice, prenosi “Hrvatska riječ“.

Prema popisu stanovništva iz 2011. u Vojvodini se Hrvatima izjasnilo 47.033, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349 stanovnika, prenosi Hina.

Najviše Hrvata je prema popisu 2011. živjelo u pojedinim vojvođanskim gradovima, kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Ruma i drugima.

Sve manje Hrvata u vojvođanskim gradovima

Po analizi hrvatskog sedmičnika, u svakom od tih gradova i općina broj Hrvata se značajno smanjio pa se tako 2022. u Subotici 10.431 stanovnika izjasnilo Hrvatima, a 2011. ih je bilo 14.151, u Somboru 5.029 a u prethodnom popisu 7.070.

U Novom Sadu hrvatske je pripadnosti 3.877 građana toga grada, a prije jedanaest godina ih je bilo 5.335, u Apatinu je broj pao s 3.015 na 2.057, a u Srijemskoj Mitrovici s 2.112 na 1.341.

U Šidu je Hrvata bilo 1.748 a sada ih je 1.249, a u Rumi je broj pao s 1.719 na 1.133.

U svim ostalim gradovima i općinama u Vojvodini broj Hrvata je pao na ispod 1.000.

U glavnom gradu Srbije Beogradu 2011. bilo je 7.752 stanovnika koji su se izjasnili Hrvatima, a 2022. je broj 4.554.

‘Razdoblje puno izazova’

U prvoj reakciji na rezultate popisa DSHV je ocijenio da su ovakvi podaci “rezultat duljeg razdoblja punog izazova u društvu u Srbiji, koje se mijenja gotovo svakodnevno”.

„Najvjerojatnije se ponovila situacija da se određeni broj građana neupitno hrvatskog podrijetla izjasnio drukčije, pa i nacionalno“, saopštio je DSHV, navodeći kako će smanjivanje broja utjecati na položaj Hrvata jer su pojedina zakonska rješenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću pojedinih manjina.

Na ovaj izazov, kako se navodi, odgovor će biti jačanje DSHV-a radi nastavka aktivnog političkog djelovanja, nastavak potpore predstavničkom tijelu Hrvata Hrvatskom nacionalnom vijeću te strateška saradnja s tijelima matične države Hrvatske.

„DSHV ne prihvaća defetizam, svjesni da smo naraštaj mnogobrojnih prilika. U ambijentu koji za Hrvate u Srbiji biva sve povoljniji, želimo ih iskoristiti”, zaključuje se u njihovu saopštenju.

Pad pripadnika i drugih manjina

Rezultati popisa stanovnika iz 2022. u Srbiji pokazuju da je do značajnog pada broja pripadnika došlo i u drugim manjinskim zajednicama.

Broj Mađara između dva popisa s 253.889 pao je na 184.442, Slovaka s 52.750 na 41.730, Rusina s 14.246 na 11.483, a broj Bunjevaca  (ne-Hrvata) između dva popisa pao je s 16.706 na 11.104.

Do pada je došlo i u ukupnom broju stanovništva u Srbiji. Prema konačnim rezultatima ona ima 6.647.003 stanovnika, a 2011. ih je bilo 7.186.862.