Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH bira novu vladu

Federalni parlament bira novu vladu premijera Nermina Nikšića, dok stotine demonstranata protestuje ispred Parlamenta u Sarajevu.

Opoziciona Demokratska fronta napustila je sjednicu, optužujući novu koalicionu većunu da će taj bosanskohercegovački entitet isporučiti službenom Zagrebu, aludirajući na snažno uplitanje susjedne Hrvatske u izborni proces u Bosni i Hercegovini.

Nikšić, čelnik Socijaldemokratske partije BiH, koji je premijer bio i ranije u mandatu od 2011. do 2015. godine, rekao je da će fokus njegove vlade biti na unaprjeđenju poslovne klime u tom bosanskohercegovačkom entitetu i povećanju životnog standarda građana.

Za izbor nove vlade potrebni su glasovi najmanje 50 zastupnika, od ukupno 98 zastupnika u Donjem domu federalnog Parlamenta.

Parlamentarnu većinu u Federaciji BiH čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH , Narod i Pravda (NiP), Naša stranka (NS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH , HDZ 1990 i Hrvatski narodni pokret (HNP).

Nova vlada imenovana je skoro sedam mjeseci od održanih općih izbora u oktobru, nakon što je Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt deblokirao njeno imenovanje, što je ranije osporavala Stranka demokratske akcije (SDA). Jedan od potpredsjednika Federacije BiH, SDA-ov Refik Lendo, mjesecima nije želio potpisati imenovanje nove vlade, smatrajući da SDA također treba biti u vlasti. Intervencijom Visokog predstavnika Schmida izbjenuta je slaglasnot Lende.

Ustav ne daje pravi odgovor

“Već znate da kada vas pozovem imam važnu obavijesti. Vodeći princip za moje odluke je činiti šta je najbolje za ovu državu i sve njene građane. Ne djelujem ni, za ni protiv neke stranke ili naroda, principi uzajamnog poštivanja konstitutivnih naroda, a nijedan narod nije napadnut”, rekao je Schmidt.

Podsjetio je da je prije tri sedmice poslao posljednji poziv političarima da riješe blokadu i brzo formiranje vlade Federaciji, gotovo sedam mjeseci nakon općih izbora.

“Tri sedmice su prošle, mnogo toga se desilo, ali se ništa nije promijenilo. Nisam vidio nijedan drugi formalni ili neformalni alternativni prijedlog”, kazao je.

Zbog toga je, kako kaže, izdao novu odluku da odblokira formiranje vlade Federacije.

“Ovom odlukom želim prekinuti blokadu i omogućiti Zastupničkom domu da ispuni svoju dužnost i glasa za novu vladu. To radim jer Ustav [Federacije] ne daje pravi odgovor na ovu situaciju”, istakao je Schmidt.

Premijer, zamjenici premijera i ministri u vlade Federacije koje je predsjednica Federacije predložila u prijedlogu odluke koji je potpisala 30. marta, s kojim se jedan od potpredsjednika saglasio 3. aprila i koji je izmijenjen 27. aprila, ovom odlukom se smatraju imenovanim u skladu s članom IV.B.5. stav (1) Ustava Federacije.

To je prvi član Odluke koju je donio Schmidt kojom se deblokira imenovanje vlade Federacije, a koja je objavljena na web stranici Ureda visokog predstavnika (OHR).

Hitna sjednica najkasnije u petak

Dodaje se da “za svaki potpis koji je potrebno priložiti, saglasnost koju konkretno trebaju dati potpredsjednici Federacije te konsultacije koje je potrebno izvršiti u cilju ostvarivanja imenovanja vlade Federacije u skladu s Članom IV.B.5, stav (1) Ustava Federacije, ovom odlukom se smatra da su priloženi, dati i izvršeni u primjerenom i propisanom obliku”.

U drugom članu navodi se da će vlada Federacije biti izabrana nakon što njeno imenovanje bude potvrđeno većinom glasova u Zastupničkom domu Federacije u skladu s Članom IV.B.5, stav (1) Ustava Federacije.

“Predsjedavajući Zastupničkog doma će sazvati hitnu sjednicu, koja će biti održana najkasnije do 28. aprila 2023. godine. Potvrđivanje imenovane vlade bit će jedina tačka dnevnog reda ove sjednice”, navodi se u ovoj odluci.