OHR objavio tekst odluke: Iskorištena bonska ovlaštenja

Ured visokog predstavnika objavio je odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta o deblokadi imenovanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt iskoristio je bonska ovlaštenja i nametnuo odluke koje se odnose na deblokadu formiranja Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH (Al Jazeera)

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt iskoristio je bonska ovlaštenja i nametnuo odluke koje se odnose na deblokadu formiranja Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH.

Ured visokog predstavnika objavio je odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta o deblokadi imenovanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Odluka o deblokadi Vlade FBiH

“ODLUKA o deblokadi imenovanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine n. 09/23

U vršenju ovlasti datih visokom predstavniku člankom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi mirovnog rješenja) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visoki predstavnik konačna vlast u vezi s tumačenjem navedenog Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja; a posebno uzimajući u obzir članak II.1. (d) prethodno navedenog Sporazuma, prema odredbama kojima će visoki predstavnik “pomagati, kada to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih poteškoća koje se pojave u vezi s civilnom provedbom”;

Podsjećajući na stav XI.2 Zaključaka Konferencije o provedbi mira održane u Bonnu 9. i 10. decembra 1997., u kojima je Vijeće za provedbu mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da upotrijebi svoje posljednje ovlasti u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi, Mirovnog rješenja kako bi se olakšalo rješavanje bilo kakvih poteškoća kao što je gore navedeno “donošenjem obavezujućih odluka, kako on to smatra potrebnim” o određenim pitanjima uključujući (prema podstavku (c) istog) “mjere za osiguranje provedbe Mirovnog sporazuma u cijeloj Bosni i Hercegovina i njenim entitetima”;

Podsjećajući nadalje na stav 4. Rezolucije 1174 (1998) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 15. juna 1998., kojom Vijeće sigurnosti, prema Poglavlju VII Povelje Ujedinjenih naroda „… ponovno potvrđuje da je visoki predstavnik konačna vlast na terenu u vezi s Tumačenjem Aneksa 10 o civilnoj provedbi Mirovnog sporazuma te da u slučaju spora može dati svoje tumačenje i dati preporuke, te donijeti obavezujuće odluke koje smatra potrebnim o pitanjima koja je razradilo Vijeće za provedbu mira u Bonnu 9. i 10. decembra 1997”;

Ističući da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira već 2021. godine osudio “stagnaciju i nefunkcionalnost u FBiH, uključujući neimenovanje vlade na nivou Federacije (…) tri i pol godine od Općih izbora 2018., što je ustavno, a samim tim i obaveza Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini;

Podsjećajući da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja djeluje u skladu s vladavinom prava i slobodnim i demokratskim izborima;

Imajući na umu da su izbori ključni element demokratske vladavine i da ako se izborni rezultati ne implementiraju u institucionalnom okruženju, cjelokupna demokratska struktura i sav legitimitet vlade su dovedeni u opasnost;

Naglašavajući da bi ponavljanje situacije u kojoj su izbori održani, ali nikada nisu bili pravilno provedeni, imalo teške, pa čak i katastrofalne posljedice jer bi ugušilo sposobnost zemlje da unaprijedi program reformi potrebnih za integraciju u EU i potaknulo rašireni skepticizam prema izborima i nepovjerenje u demokracije u cjelini;

Konstatirajući da je nespremnost ili nesposobnost relevantnih političkih aktera da tako dugo pristanu na kompromis oko izborne reforme i formiranja vlade dovela do mojih odluka od 2. oktobra 2023.;
Žaleći što je ustavni rok za imenovanje Vlade Federacije BiH prošao, a da predsjednik Federacije nije mogao dati prijedlog uz suglasnost dvaju potpredsjednika;

Žaleći što se Federacija nalazi u političkom ćorsokaku i što su politički blokovi umjesto traženja kompromisa koristili maksimalističke zahtjeve, etnonacionalističke taktike zastrašivanja i neprihvaćanja političke realnosti i odgovornosti prema građanima;

Uvijek imajući na umu potrebu da se osigura da se garancije i zaštite ugrađene u Ustav Federacije ne koriste na štetu dobrog upravljanja i funkcionalnosti institucija;

Napominjući da je u institucijama Federacije BiH pokrenuto više inicijativa za iznalaženje dugoročnog rješenja za situacije u kojima je formiranje vlasti opstruirano, među kojima i jedna inicijativa kojom je “Zastupnički dom Parlamenta Federacije zadužio Ustavnu komisiju (…) [da] pokrene usklađivanje i/ili izmjenu ustavnih odredbi za izbor Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, kako bi se postiglo trajno ustavno rješenje koje će omogućiti imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.(…);

Pozdravljajući ove i druge inicijative koje nastoje identificirati takva dugoročna rješenja u budućnosti;

Pozivajući Parlament da se pozabavi ovim pitanjima u okviru reformi potrebnih za uklanjanje diskriminacije protiv grupe Ostalih i poboljšanje funkcionalnosti u Federaciji unutar procesa koji je uključiv i oslanja se na konzultacije s najširim mogućim krugom zainteresiranih strana;

Podsjećajući da, iako je Ustavni sud u više navrata naglašavao da se takve reforme trebaju odvijati nakon provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci, takva provedba sada kasni i rješenja se trebaju pronaći kako bi se prekinula diskriminacija prema entitetskim ustavima u prve dvije godine mandata postojećeg zakonodavnog tijela;

Primjećujući da formiranje nove vlade ne može čekati da ti napori urode plodom;

Uvjeren da se sadašnji ćorsokak ne može nastaviti i da bez stabilne Federacije ne može biti funkcionalne države niti napretka prema budućnosti koju građani ove zemlje zaslužuju;

Svjestan važnosti prevladavanja trenutnog zastoja u institucijama Federacije kako bi se Bosna i Hercegovina smisleno angažirala u reformama potrebnim da zemlja unaprijedi svoju integraciju u Europsku uniju i prevede Odluku Europskog vijeća na svom summitu od 15. prosinca 2022. godine o potvrđivanju odluke o dodjeli statusa zemlje kandidata za članstvo u EU Bosni i Hercegovini;

Uvjereni da nijedan zakon ili ustav ne može nametnuti političku dobru volju i da se zastoji u sistemu koji se temelji na konsenzusu uvijek mogu prevladati političkim kompromisom i da nijedna politička stranka nema monopol nad predstavljanjem bilo kojeg konstitutivnog naroda u Vladi, što je zajamčeno člankom IV.B.4. , stav (1) Ustava Federacije;

Razmotrivši i imajući na umu sve gore navedeno, Visoki predstavnik ovim izdaje sljedeće:

ODLUKA

Deblokada imenovanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine

Član 1

Premijer, zamjenici premijera i ministri Vlade Federacije koje je iznijela predsjednica Federacije BiH u prijedlogu odluke koju je ona potpisala 30. marta 2023. godine, s kojom se suglasio jedan od potpredsjednika 3. aprila 2023. godine i izmijenila 27. aprila 2024. godine, smatraju se imenovanima u skladu s člankom IV.B.5., stavak (1) Ustava Federacije.

Potrebno je dati svaki potpis, saglasnost, posebno potpredsjednici Federacije, i održati konsultacije u cilju izvršenja imenovanja Vlade Federacije u skladu s člankom IV.B. .5, stavak (1) Ustava Federacije, smatraju se sačinjenim u pravilnom i urednom obliku.

Član 2

Vlada Federacije bira se nakon što njeno imenovanje potvrdi većinom glasova Zastupnički dom Federacije BiH sukladno članu IV.B.5. stavak (1) Ustava Federacije.

Predsjedavajući Zastupničkog doma sazvat će hitnu sjednicu koja će se održati najkasnije do 28. aprila 2023. godine. Potvrđivanje imenovane Vlade bit će jedina tačka dnevnog reda ove sjednice.

Član 3

Parlament Federacije će uložiti sve napore da pokrene proces izmjene člana IV.B.5. Ustava Federacije BiH koji bi, ukoliko bude usvojen na temelju članka VIII.1. Ustava Federacije BiH, mogao osigurati da nadležne institucije u Federaciji poštuju svoju obavezu da osiguraju izbor Vlade Federacije.

Amandman u prilogu, koji je sastavni dio ove odluke, stupa na snagu 1. maja 2024. godine, pod uslovom da Parlament Federacije BiH prije tog datuma ne odluči drugačije, amandmanom na Ustav Federacije kako je predviđeno stavkom 1. ovoga člana.

Bez obzira na stavak (2) ovog članka, amandman koji je ovdje priložen stupa na snagu danom raspuštanja zakonodavnog tijela Federacije ili bilo kojeg doma u skladu s člankom IV.A.16. Ustava Federacije, ako se ovo raspuštanje dogodi prije datuma iz stava 2. ovoga člana.

Nakon stupanja na snagu priložene izmjene i dopune imat će prednost u odnosu na nedosljedne odredbe zakona, propisa i akata. Nikakav daljnji normativni akt nije potreban da bi se osigurao njegov pravni učinak. Ipak, vlasti u Federaciji BiH ostaju u obavezi uskladiti takve zakone, propise i akte s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 4

Ovu odluku objaviti bez odgode u Službenim novinama Federacije BiH i na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i ona stupa na snagu odmah dok Amandmani na Ustav Federacije BiH koji su priloženi ovoj Odluci stupaju na snagu kako je propisano i pod uslovima navedenim u čl. 3. ove odluke.

Sarajevo, 27. aprila 2023. Christian Schmidt, visoki predstavnik

PROMJENA USTAVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 1/94, 1/94, 13/97, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 52/02., 63/03., 9/04., 20/04., 33/04., 71/05., 72/05., 32/07., 88/08., 79/22. i 80/22.) mijenjaju se i glase:

Amandman CXXXI

U članu IV.B.5. stavci (1) i (2) mijenjaju se i glase:

Predsjednik Federacije će, nakon konsultacija s predsjedavajućim i dopredsjedavajućima oba doma, šefovima klubova i dopredsjednicima Federacije, imenovati kandidata za premijera koji ima vjerodostojne šanse da dobije podršku u Parlamentu Federacije. Kandidat za premijera dužan je u roku od 15 dana izvijestiti predsjednika o formiranju Vlade koja bi, ako je imenuje predsjednik Federacije u dogovoru s oba potpredsjednika Federacije sukladno stavku (2) ovog članka, mogla biti podržana većinom u Zastupničkom domu.

Vladu Federacije imenuje predsjednik Federacije, u suglasnosti s oba dopredsjednika Federacije, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva dopredsjednika. Vlada se bira nakon što njeno imenovanje potvrdi većinom glasova Zastupnički dom Federacije.

Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. do 7. koji glase:

Ako predsjednik Federacije ne imenuje Vladu Federacije u saglasnosti s oba potpredsjednika Federacije sukladno stavku (2) ovoga članka, predsjednik će imati dodatnih 30 dana da ponovi postupak propisan odredbama prva dva stavka ovog članka.

Ako predsjednik Federacije ponovno ne imenuje Vladu Federacije u saglasnosti s oba potpredsjednika Federacije sukladno stavku (3) ovoga članka, Vladu predlaže predsjednik Federacije u saglasnosti s jednim od potpredsjednika Federacije. Predsjednik prijedlog dostavlja Parlamentu Federacije. Ova predložena Vlada smatrat će se izabranom ako je potvrđena većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim većinom glasova u Domu naroda pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju tri petine ili više delegata u jednom ili više klubova zastupnika konstitutivnih naroda.

Upražnjeno mjesto u Vladi popunjava se po postupku iz stavka 2. i 4. ovoga članka, osim ako zakonom nije drugačije određeno.

Ako Vlada ne bude izabrana prema stavku (4) ovoga članka, predsjednik Federacije će u dogovoru s dopredsjednicima Federacije ponovno ponoviti postupak iz stavka (2) ovoga članka.

Ako Vlada nije imenovana prema stavku (6) ovog članka ili ako je Vlada imenovana prema tom stavku ne potvrdi Zastupnički dom, bez obzira na članak IV.A.16, stav (1), Parlament Federacije i kantonalne skupštine smatrat će se riješenim. Prijevremeni izbori raspisuju se sukladno Izbornom zakonu BiH za Zastupnički dom Federacije i skupštine kantona. Predsjedniku i dva dopredsjednika Federacije prestaju mandati njihovom smjenom nakon ovih prijevremenih izbora.

Dosadašnji stavak (3) postaje stavak (8).”

Izvor: Agencije

Reklama