Europarlamentarci: Preispitati finansijsku pomoć EU-a Srbiji

Zastupnici Evropskog parlamenta pozvali su EU da preispita obim finansijske pomoći koju pruža Srbiji ukoliko, kako su naveli, nastavi podržavati antidemokratske režime

U izvještaju se navodi da pristupni pregovori EU sa Srbijom trebaju napredovati samo ako se ta država uskladi sa sankcijama EU Rusiji i napravi značajan napredak u reformama koje se tiču EU (EPA - Ilustracija)

Zastupnici Evropskog parlamenta pozvali su Evropsku uniju da preispita obim finansijske pomoći koju pruža Srbiji ukoliko, kako su naveli, ova država nastavi podržavati antidemokratske režime, prenosi Beta.

Istovremeno Evropsku komisiju pozivaju da osigura da svi Unijini rashodi budu potpuno u skladu sa strateškim ciljevima i interesima EU-a.

U izvještaju koji je usvojio Vanjskopolitički odbor Parlamenta (AFET) zastupnici su naveli kako pristupni pregovori EU sa Srbijom trebaju napredovati samo ako se ta država uskladi sa sankcijama EU Rusiji i ako napravi značajan napredak u reformama koje se tiču EU.

Eurozastupnici su naveli kako pristupni proces Srbije treba biti određen napretkom u vladavini prava i osnovnih prava, funkcioniranjem demokratskih institucija, posvećenošću dijeljenju evropskih prava i vrijednosti i normalizaciji odnosa sa Kosovom.

Nema ‘dobrog napretka’

Kako se navodi u saopćenju Evropskog parlamenta, u tom kontekstu eurozastupnici ističu značaj usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (CFSP), posebno u vezi agresije Rusije na Ukrajinu.

Eurozastupnici su naveli kako se od Izvještaja Evropske komisije o Srbiji iz 2020. ocjene o stanju u 33 pregovaračka poglavlja nisu popravile i kako u Izvještaju za 2022. ni u jednom poglavlju nije ostvaren “dobar napredak”.

U izvještaju se podsjeća kako je EU glavni politički i ekonomski partner i najveći donator Srbije i izražava zabrinutost zbog nedavnog pada podrške članstvu Srbije u EU u javnosti.

Ocjenjuje se kako je to posljedica dugogodišnje anti-EU/proruske političke retorike koja je široko rasprostranjena zbog medija kontroliranih od strane Vlade, kao i Vladinih zvaničnika, ali i zbog neuspjeha zvaničnika da se suoče i pomire sa prošlošću Srbije.

U izvještaju se pohvaljuju mjere koje je Srbija poduzela da ojača nezavisnost pravosuđa i poveća transparentnost i efikasnost institucija vladavine prava. Ukazuje se i na dobru saradnju EU sa Srbijom na planu upravljanja neregularnim migracijama. U borbi protiv korupcije se vidi napredak ali se ukazuje kako su potrebni vidljiviji napori i politička volja da se postignu značajniji rezultati, posebno kod teškog i organiziranog kriminala.

Priroritet normalizacija odnosa sa Kosovom

Kada je riječ o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, to je prioritet i preduvjet za pristupanje i Srbije i Kosova EU i eurozastupnici pozivaju obje strane da pokažu liderstvo i budu spremne za neophodne odluke koje vode napretku.

Oni traže od Srbije i Kosova da se angažiraju u dijalogu u duhu kompromisa kako bi postigli sveobuhvatni, pravno obavezujući sporazum zasnovan na principu uzajamnog priznavanja u skladu sa međunarodnim pravom i bez odlaganja.

Izvjestilac za Srbiju Vladmir Bilčik rekao je kako izvještaj sadrži niz kritika i istovremeno podržava put Srbije u EU na koji su se njeni lideri obavezali poslije izbora 2022.

“Kako bi napredovala, Srbija se mora uskladiti sa EU u vanjskim odnosima, nastaviti reforme i normalizirati odnose sa Prištinom, Ako Beograd to postigne, bit će to zajednički europski uspeh”, istakao je on.

O izvještaju će Evropski parlament glasati na plenarnoj sjednici u maju, javlja Beta.

Izvor: Agencije

Reklama