Državni vrh i predstavnici manjina odali počast stradalima u Jasenovcu

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet kod kojeg su položili ruže, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti, preživjela zatočenica Nevenka Končar i članovi porodica stradalih odali su počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac, prenosi Hina.

Prethodnih godina predstavnici jevrejske nacionalne manjine komemorirali su zasebno, prošle godine to je učinio i predsjednik Republike Zoran Milanović, a ove je godine na komemoraciji u povodu 78. godišnjice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora bio cijeli državni vrh, zajedno s predstavnicima svih manjina te predstavnicima antifašista.

Pred kraj Drugog svjetskog rata, rano ujutro, 22. aprila 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz koncentracijskog logora u koji su ustaške vlasti zatvarale i u njemu ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1.337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih, među kojima je najviše bilo Srba (47.627), Roma (16.173) i Jevreja (13.116). Ubijeno je 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 dijete do 14 godina.

Ruže podno spomenika arhitekte Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković s delegacijama.

Molitva za ubijene

Počast su odali predstavnici porodica stradalih, predstavnici Koordinacije jevrejskih općina u RH predvođeni predsjednikom Koordinacije Ognjenom Krausom, Saveza antifašističkih boraca i antifašista predvođeni Franjom Habulinom i bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, Srpskog narodnog vijeća predvođeni saborskim zastupnikom Miloradom Pupovcem te Saveza Roma u RH “Kali Sara” predvođeni saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem i predsjednicom Saveza Suzanom Krčmar.

Komemoraciji su prisustvovale i delegacije ambasada u Hrvatskoj, među njima i izraelske, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruženja i gradova.

U sklopu komemoracije, koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, uz muzički program u kojem je, tradicionalno, izvedena i zborska arija “Va, pensiero” iz opere “Nabucco” Giuseppea Verdija, čitani su tekstovi iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, katoličkih i islamskih vjernika.

Borba protiv antisemitizma

Osvrćući se na ovogodišnje obilježavanje godišnjice proboja zarobljenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, Plenković je prije nekoliko dana podsjetio kako se održavanje komemoracije odvija u kontekstu hrvatskog predsjedavanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) i općenito napora koje Vlada Hrvatske ulaže u borbu protiv antisemitizma.

Predstavnici jevrejskih općina već godinama traže zakonsku zabranu korištenja ustaških simbola i pozdrava “za dom spremni”.

S tim u vezi, Plenković je neprimjerenim ocijenio istupe i izjave pojedinih opozicionih saborskih zastupnika prilikom rasprave o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnoga reda i mira, kada se i u sabornici moglo čuti “za dom spremni”.

Posebno je nedopustivim istaknuo agresivan nastup nekih opozicionih zastupnika prema predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću.

Plenković je rekao da će u nedjelju na komemoraciji u Jasenovcu tradicionalno biti više članova Vlade te da će posjetiti i romsko groblje u memorijalnom centru Uštici.

Vučić i Dodik u Donjoj Gradini

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik prisustvovat će u nedjelju obilježavanju Dana sjećanja na žrtve zločina genocida NDH-a u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini, koja se nalazi u Bosni i Hercegovini, prenosi Tanjug.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj NDH na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Formiran je u augustu 1941. godine, obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina je bila najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac.

Ustaše su u aprilu 1945. godine počele konačnu likvidaciju logora, što je podrazumijevalo da budu ubijeni svi preostali logoraši, uništena arhiva, a objekti logora spaljeni i uništeni do temelja.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, na dan proboja u logoru Jasenovac je bilo 1.073 logoraša, od kojih je 600 krenulo u proboj, a preživjelo ih je 90.