Obilježena 29. godišnjica masakra na Markalama

U eksploziji minobacačke granate ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske na pijacu Markale poginulo je 68, a ranjeno 144 građana Sarajeva.

Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12.10 i 12.20 sati, kada je s položaja Vojske Republike Srpske, koji su se nalazili na području Mrkovića, ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara (Anadolija)

Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća, molitvom i minutom šutnje obilježen je Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od 1992. do 1995. godine i 29. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale.

Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12.10 i 12.20 sati, kada je s položaja Vojske Republike Srpske, koji su se nalazili na području Mrkovića, ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara, prenosi Anadolija.

Granata je pala na prepunu pijacu, ubivši 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

Cvijeće su položili predstavnici nekoliko nivoa vlasti, predstavnici udruženja i članovi porodica stradalih žrtava. Cvijeće su, između ostalih položili, delegacija Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo s porodicama ubijenih, u ime članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića, koji su na službenom putu u SAD-u, cvijeće su položili savjetnik Davor Vuletić i šef kabineta Goran Behmen, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt te brojne druge delegacije i građani.

Odavanje počasti

Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Ivana Prvulović obratila se prisutnim i zahvalila se svima koji su odvojili vrijeme ove prohladne nedjelje kako bi odali počast nevinim žrtvama koje su svirepo ubijene u masakru na Markalama, ali i na brojnim drugim stratištima širom glavnog grada Bosne i Hercegovine.

“Današnji Dan sjećanja iskoristiti ću da se sjetimo i promrzlih i gladnih građana Sarajeva kojima su isključivali struju, zatvarali vodu i prekidali telefonske veze sa svijetom, onih koji su ulicama Sarajeva trčali bježeći od snajperskih hitaca i skrivali se u podrumima od granata, ljudi od kojih su zvijeri pokušavali napraviti životinje koje se bore za goli opstanak, nas kojima su te četiri godine opsade pokušavali oduzeti dostojanstvo”, kazala je Prvulović.

Ističući kako danas ima premalo onih koji se mogu imenom i prezimenom prozvati i javno izvrgnuti preziru jer je nedovoljno pravosnažno osuđenih za horor četverogodišnje opsade Sarajeva, Prvulović je kazala da baš danas želi prozvati sve one koji su izbjegli presude ovozemaljskih sudova da se sjete svojih zlodjela.

“Prozivam i ‘mirotvorce’ što nisu spriječili rat, prozvat ću i ratne profitere da ih podsjetim da su ugledni i imućni građani postali zloupotrebljavajući ljudsku patnju. Podsjetit ću danas svjedoke da nemaju pravo na miran san dok ne posvjedoče jer decenije koje su prošle nisu učinile da se zlo nije desilo. Prozvat ću komšije da progovore o grobnicama i masovnim grobnicama da ubijeni, porodice nestalih i Bosna i Hercegovina pronađu smiraj”, poručila je Prvulović.

Pozvala je sve ljude da ne minimizira neofašizam kako se nikada nikome ne bi ponovile Markale.

“Danas ću zamoliti da zastanemo i od zaborava otrgnemo dobre ljude u vremenu zla, one koji su se oduprli bezumlju, koji su svoje prijatelje i komšije krili, spašavali i odbranili. Želim da danas iz poštovanja prema herojstvu građanki i građana Sarajeva u vremenu opsade sa ovog mjesta odemo s vjerom u dobro u ljudima i nadom za bolje sutra za Bosnu i Hercegovinu”, zaključila je Prvulović.

Prije tačno 29 godina na Markalama su ubijeni: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

Mjesto opskrbe

Najprometnija sarajevska pijaca Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se trgovalo prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane i opsadu, uključujući i razmjenu informacija.

Markale su tokom dana opsade Sarajeva bile i mjesto susreta prijatelja te mjesto stvaranja novih i obnavljanja starih poznanstava.

Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a ranjena 84 civila.

Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, gotovo 350.000 stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima.

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete, a više od 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno. Procjenjuje se da je gotovo 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je u martu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog, i za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva, što je također jedna od tačaka za koje je na doživotni zatvor u junu prošle godine osuđen i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS).

Za ubistva 68 građana Sarajeva i ranjavanje 142 njih osuđen je i komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića je Haški tribunal 2009. osudio na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.

Izvor: Agencije