Skupština Srbije protiv priznanja Kosova i članstva u UN-u

Za usvajanje izvještaja glasala su 154 zastupnika, protiv ih je bilo 23, a devet nije glasalo (Tanjug)
Ispravka
Nakon dvodnevnog skupštinskog zasjedanja, tokom kojeg je došlo i do incidenta, usvojen je izvještaj Vlade Srbije o pregovorima s Kosovom.

Srbija ne treba priznati nezavisnost Kosova niti se složiti s njegovim prijemom u UN, dominantna je poruka i vladajuće koalicije i opozicionih zastupnika poslije dvodnevne rasprave o Kosovu koja je u petak kasno navečer završila u Skupštini Srbije.

Parlament je na dnevnom redu posebne sjednice imao Izvještaj o pregovaračkom procesu Srbije i Kosova od 1. septembra 2022. do 15. januara 2023. u kojem je istaknuto da za eskalaciju krize u tom periodu i “sistemsko diskriminiranje Srba na Kosovu” isključivu odgovornost snosi kosovska strana.

Za usvajanje izvještaja večeras su glasala 154 zastupnika, protiv ih je bilo 23, a devet nije glasalo. U parlamentu je bilo prisutno 186 od od ukupno 250 zastupnika.

U raspravi je oba dana sudjelovao i predsjednik Aleksandar Vučić kojeg je pozvala Vlada, a očekivalo se da zastupnike upozna s francusko-njemačkim planom za Kosovo poslije susreta s diplomatskom petorkom SAD-EU.

Vučić je insistirao da je to neformalni dokument, “non paper”, te da ga se zato ne smije objavljivati “jer je to pravilo u diplomatiji”, ali je opoziciji ponudio da im u svom kabinetu u ponedjeljak pokaže plan iza kojeg su stali SAD i EU.

Sjednicu su obilježile brojne kritike, uzajamne optužbe predsjednika države i predstavnika desnih stranaka, a u četvrtak je izbjegnut fizički obračun kad je u dvorani nastao haos uz naguravanje zastupnika opozicionih desnih stranaka s vladajućim naprednjacima, što je predsjednik parlamenta Vladimir Orlić (SNS) ocijenio kao “pokušaj lična” šefa države.

Vidno iznerviran ponašanjem, porukama i optužbama opozicije, Vučić se opozicionim zastupnicima često obraćao povišenim tonom, nazivajući ih huliganima, kriminalcima, divljacima, lopovima, kukavicama, dok su ga s druge strane optuživali da će “izdati Kosovo”.

“Nikada neću priznati Kosovo i nisam za Kosovo u UN”, uzvratio je Vučić, triput uzastopno ponavljajući tu rečenicu.

Izuzmu li se česti sukobi i uzajamne optužbe s opozicijom, suštinska Vučićeva poruka je da kao predsjednik države neće priznati nezavisnost Kosova niti prijem članstvo u UN-u, te da “predaja i kapitulacija nisu opcija”.

Politika Srbije prema Kosovu u 10 tačaka

Posloživši politiku Srbije prema Kosovu za sljedeće razdoblje u 10 tačaka, Vučić je na prvo mjesto stavio cilj da se “gotovo na svaki način i po svaku cenu sačuvaju mir i stabilnost”.

Put do tog cilja bit će suzdržavanje i izbjegavanje svih provokacija “izuzev ako imovina i životi ljudi ne budu ugroženi kao 2004. godine”.

Druga tačka je insistiranje na formiranju Zajednice srpskih općina što Beograd vidi kao polaznu točku za dalju normalizaciju odnosa s Prištinom, a njihovo formiranje podržavaju SAD i EU.

Kosovski premijer Albin Kurti je istog dana naveo da Priština ima šest uvjeta za tu asocijaciju, a ključni od njih podrazumijeva da ona bude formirana tek nakon uzajamnog priznanja.

Pod tačkom tri Vučić podrazumijeva sigurnost za sve Srbe na Kosovu, a ta tačka zajednička je i za prethodne dvije.

Ulaganje u bolji život Srba na Kosovu tačka je četiri uz koju je Vučić spomenuo budžetska ulaganja i investicija od oko 900 miliona eura.

U tački pet istaknuta je spremnost Srbije  da”razgovara i pregovara i o najlošijim papirima”, jer “nema pravo ponoviti iskustva iz prošlosti”.

Očuvanje vitalnih državnih i nacionalnih interesa je tačka šest koja poodrazumijeva da će Srbija čuvati i štititi vojnu neutralnost, a istodobno razvijati i jačati svoju vojsku i sve odluke donisti samostalno, bez miješanja s istoka i sa zapada.

Pod tačkom sedam, Vučić je istaknuo “životno važan interes Srbije da ostane na evropskom putu”, rekavši da sad ni manje od 43 posto ljudi nije za ustrajavanje na eurointegracijama, ali da “evropski put znači mnogo toga za Srbiju – uključujući investicije i ekonomsku saradnju”.

Tačka osam podrazumijeva daljnje napore za ekonomski rast Srbije, razvoj zdravstva, energetskog sektora, proizvodnju hrane, snaženje vojske.

Nastavak razgovora su deveta tačke jer, po Vučićevim riječima, u suprotnom “bili bismo, potpuno izolirani i s nama nitko ne bi razgovarao”.

“Ne možete funkcionirati sami”, rekao je Vučić.

Pod tačkom 10 naveo je program “Srbija 2025.” koji, među ostalim, podrazumijeva snaženje demografske slike i povećanje prosječnih plaća na hiljadu eura.

Izvor: Al Jazeera i agencije