Srbija: Obilježena 30. godišnjica od zločina u Štrpcima

Komemorativnom akademijom, mimohodom šutnje, polaganjem cvijeća na spomenik žrtvama i odavanjem počasti danas je u Prijepolju, u Srbiji, u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) obilježeno 30 godina od zločina u Štrpcima. Tri decenije nakon ovog zločina zvaničnici i porodice žrtava su ponovili da očekuju da pravda bude zadovoljena i da pored egzekutora budu kažnjeni organizatori i nalogodavci zločina.

Predsjednica BNV-a Misala Pramenković je istakla da su pokušaji relativizacije, odobravanja, šutnje i ne činjenja ničega da pravda izađe na vidjelo “crnji od zločina”.

U obraćanju je istakla značaj podsjećanja na ovaj zločin kako se ne bi ponovio te inicirala izgradnju spomen obilježje za sve žrtve, prenosi Anadolija.

“Današnjim sjećanjem na Štrpce mi se sjećamo svih drugih zločina, posebno ovdje u Polimlju. Zločina u Kukurovičima, Bukovici, Sjeverinu. Sve se to dešavalo ovom narodu. Borba za prava čovjeka jeste borba koju svi dugujemo, kao kolektivitet, sistem i kao čovječansto. Nemamo zbirno, na jednom mjestu, spomen obilježje za ubijene. Nemamo ga u Beogradu, nemamo ga u Štrpcima, to je naša obaveza, kako bismo sebe i generacije iza nas podsjećali da nismo zaboravili i da zarad svjetlije budućnosti hoćemo da koraćamo naprijed, ali to možemo samo na elementima pravde“, rekla je predsjednica predstavničkog tijela Bošnjaka u Srbiji.

Osvrnuvši se na prvostepenu presudu Višeg suda u Beogradu okrivljenima za ovaj zločin, Pramenković je istakla da je ljudsko poimanje pravde vrlo relativno i, kada je vođeno nekorektnim odnosima, samo može produbiti bol članovima porodica žrtava i narodima kojima se to desilo.

“Nastojaćemo da svake godine dižemo glas protiv onoga što se desilo 1993. godine”, poručila je Pramenković.

Porodice žrtava i dalje čekaju pravdu

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Srbije Tomislav Žigmanov je odao počast nevino stradalim žrtvama i čestitao Bošnjačkom nacionalnom vijeću, što, kako je kazao, istrajava u komemoriranju ovog strašnog zločina.

“Na nama kao predstavnike vlasti jeste da tu vašu praksu podržimo i da, u našim domenima moći, pokušamo doći do toga da pravda bude namirena, da počinioci zločina budu adekvatno kažnjeni, a da žrtve i svi oni koji su bili uz žrtve dobiju satisfakciju. Kao Vlada i ministarstvo nastojaćemo boriti se protiv svih oblika mržnje, netolerancije i svih oblika zla koji su u korijenu onog što se dogodilo u Štrpcima prije 30 godina”, kazao je Žigmanov izrazivši naklon i saosjećanje za sve žrtve i one koji pate.

Izložba slika sa ilustrovanim dokumentima i izvodima iz štampe Zločini bez granica održana je u prijepoljskom Domu kulture, nakon čega i mimohod šutnje do spomenika “Štrpci” u naselju Šarampov.

Cvijeće na spomenik žrtvama iz Prijepolja položili su zvaničnici BNV-a, Vlade Srbije, Skupštine Republike Srbije, bošnjački narodni poslanici, predstavnici lokalnih samouprava, Žena u crnom, Fonda za humanitarno pravo, bošnjačkih političkih stranaka i porodice žrtava.

Porodice čiji su najbliži ubijeni prije tri decenije u Štrpcima i dalje očekuju pravdu.

“Osjećamo se kao i svake godine, isto, tužno. Očekujemo da će pravda, ipak, jednog dana izaći na vidjelo i to se riješiti, da će nalogodavci izaći na sud i jednog dana biti kažnjeni“, rekao je nakon polagnja cvijeća i učenja Fatihe, Šefkija Kajević, brat otetog Nijazima Kajevića.

Godišnjicu obilježile i organizacije civilnog društva u Beogradu

Nevladine organizacije Žene u crnom, Fond za humanitarno pravo, Inicijativa mladih za ljudska prava i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda obilježile su danas u Beogradu 30 godina od zločina u Štrpcima mirnom akcijom i zatražili da se procesuiraju počinioci.

Predstavnici nevladinih organizacija 30. godišnjicu zločina obilježili su u crnini i šutnjom, kako bi podsetili da porodice žrtava ni posle tri decenije nisu dobile pravdu.

Oni su nosili transparente sa imenima nestalih i plakate na kojima piše: “Iz Beograda je krenuo voz smrti 671”, zatim “Voz je stao u 15.48” i “30 godina od zločina u Štrpcima”.

Skup nije osiguravala policija.

Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini predala je ranije danas povodom 30 godina zločina u Štrpcima paket odgovornosti predsednicima Vlade Srbije, Vlade Crne Gore i Vladi bh. entiteta Republika Srpska.

Paket odgovornosti je pismo predsjednicima vlada sa pet zahtjeva niza dokumenata, poznata sa suđenja Nebojši Ranisavljeviću, a koja ukazuju na to da je za otmicu znao državni vrh SR Jugoslavije mjesec dana ranije, ali nije učinio ništa da je spriječi.

U paketu se traži hitno formiranje zajedničke komisije koja bi utvrdila istinu o odgovornosti državnih organa Srbije, Crne Gore, SRJ i Republike Srpske za ratni zločin u Štrpcima, poštovanje pravosnažnih presuda, podsticanje rada komisija za nestala lica da se pronađu posmrtni ostaci žrtava, donošenje zakona o civilnim žrtvama rata i proglašavanje 27. februara Danom sjećanja na otete putnike iz voza u Štrpcima.

Samo dvije osobe pravosnažno osuđene

Za ovaj zločin do sada je osuđeno 14 osoba, od kojih samo dvije pravosnažno.

Nebojša Ranisavljević, komandant dobrovoljačkog voda pod nazivom “Resavac” ili “Skakavac”, koji je bio dio Interventne čete Višegradske brigade VRS-a, osuđen je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2002. godine na kaznu zatvora od 15 godina.

Mićo Jovičić, pripadnik Višegradske brigade VRS-a, protiv kojeg je vođen postupak pred Sudom Bosne i HercegovineH, priznao je krivicu 2016. godine i osuđen je na petogodišnju zatvorsku kaznu.

Sud Bosne i Hercegovine je 21. oktobra 2022. godine prvostepeno osudio sedmericu optuženih za zločin počinjen u Štrpcima na zatvorske kazne od po 13 godina, a prvooptuženog Luku Dragičevića, komandanta Višegradske brigade VRS-a, oslobodio uz obrazloženje da Tužilaštvo nije uspjelo dokazati njegovu krivicu.

Isti sud je 19. januara 2023. godine osudio Bobana Inđića, komandanta Interventne čete Višegradske brigade VRS-a, na 15 godina zatvora za saučesništvo u zločinu počinjenom u Štrpcima.

Viši sud u Beogradu je 7. februara ove godine objavio prvostepenu presudu kojom je optužene Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca osudio na kazne zatvora u trajanju od po 10 godina, a Draganu Đekić na kaznu zatvora od pet godina, što su niže kazne od onih koje su za isti zločin dosudili sudovi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Visina kazne nije u skladu ni s uobičajenom praksom Višeg suda u Beogradu u pogledu kažnjavanja za ubistva civila tokom rata.

Porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, do danas nisu uspjele dobiti status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im omogućio skromnu materijalnu podršku, kao i priznanje patnji koje su preživjeli.

Važeći Zakon o boračko-invalidskoj zaštiti na nekoliko nivoa onemogućava sticanje statusa civilne žrtve rata i civilnog invalida, i višestruko diskriminiše civilne žrtve u odnosu na vojne.

Između ostalog, žrtvama zločina počinjenog u Štrpcima Republika Srbija ne priznaje status civilnih žrtava rata, jer su stradale na teritoriji druge države.

Na neadekvatnost postojećeg zakonskog rješenja i njegovo diskriminatorno provođenje godinama ukazuju žrtve i njihova udruženja, FHP i druge nevladine organizacije.

Pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve

Pripadnici VRS-a su 27. februara 1993. godine oteli i ubili 19 državljana SR Jugoslavije i jedno NN lice. Od državljana SRJ, njih 18 su bili Bošnjaci, a jedan je bio Hrvat, svi su živjeli u Srbiji i Crnoj Gori – u Beogradu, Prijepolju, Bijelom Polju i Podgorici. Žrtve ovog zločina su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina.

Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine. Ostale žrtve se i dalje nalaze u evidencijama nestalih lica.

Za zločin u Štrpcima trenutno se vode postupci pred sudovima u BiH i Srbiji.

Porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, do danas ne uspijevaju da dobiju status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im omogućio skromnu materijalnu podršku, kao i priznanje patnji koje su preživjeli.