Poruke Vučiću i Kurtiju uoči Brisela: Americi i EU se ne govori ‘ne’
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti sastat će se u Briselu, u okviru nastojanja Zapada da normalizira odnose dvije strane.
Dijalog Srbije i Kosova je u ključnoj fazi i „na prekretnici“, a EU očekuje da će Beograd i Priština prihvatiti evropski plan za rješavanje pitanja Kosova, poruke su visokih evropskih dužnosnika Beogradu i Prištini uoči sastanka na vrhu u Briselu 27. februara.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti su, uprkos protivljenju nekim dijelovima i hodogramu ponuđenih rješenja u francusko-njemačkom planu za Kosovo, koji je EU preuzela kao svoj, potvrdili učestvovanje u novom krugu dijaloga.
Prijedlog sporazuma za dvije strane su u drugoj polovini januara predstavili američko-evropski diplomati, a dokument predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za zajednicu srpskih opština (ZSO).
Vučić je rekao da je Srbija “spremna prihvatiti koncept evropskog plana” i “raditi na primjeni predloženog sporazuma”, a Kurti je poručio da Kosovo “prihvaća prijedlog EU-a za normalizaciju odnosa” i smatra ga dobrom osnovom za daljnje razgovore i solidnom platformom za napredovanje.
Vučić i Kurti će sa šefom evropske diplomatije Josepom Borrellom i posebnim predstavnikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom u ponedjeljak prvo imati odvojene razgovore, a zatim i zajednički sastanak, a iz Brisela su im upućene jasne poruke i očekivanja.
Lajčak je u međuvremenu beogradskim medijima rekao kako očekuje da će Beograd i Priština na tom sastanku prihvatiti evropski plan, za koji vjeruje da će „postati obavezujući i za jednu i za drugu stranu“.
‘Nije u pitanju privremeni sporazum’
„To nije privremeni sporazum, poslije njega će se nastaviti proces sveobuhvatne normalizacije odnosa koji treba završiti potpisivanjem sveobuhvatnog sporazuma, prije ulaska Srbije i Kosova u Evropsku uniju”, rekao je Lajčak u intervjuu Tanjugu.
Lajčak je podsjetio da su obje strane rekle da prihvataju taj prijedlog i da je „vrijeme sazrelo“.
„Očekujemo od naših partnera da službeno i javno prihvate taj prijedlog i da razgovaramo o njegovoj implementaciji, što je cilj našeg sastanka u ponedjeljak”, rekao je Lajčak, prenosi Hina.
On nije direktno odgovorio na pitanje o tome je li u ovoj fazi taj sastanak presudan „po načelu uzmi ili ostavi“, poručivši da će „od stava strana u pregovorima ovisiti naredni koraci“.
Prihvatanje našeg prijedloga koji podržava 27 članica EU i SAD znači da su oni odlučili poboljšati svoje odnose i ubrzati svoj evropski put, rekao je Lajčak naglasivši kako bi u suprotnom „to bio negativan signal“ da Beograd i Priština nisu spremni normalizirati međusobne odnose.
„Svi znaju šta očekujemo od sastanka u ponedjeljak… Mislim da je svima jasno da se ne govori ‘ne’ Evropskoj uniji i Americi, posebno ako možemo time dobiti stabilizaciju, normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, stabilizaciju atmosfere na Balkanu i ubrzani evropski put”, poručio je Lajčak, podsjetivši na svoje nedavne odvojene razgovore s Kurtijem i Vučićem.
On je naglasio da je to „evropski prijedlog“ zato što ima podršku svih 27 zemalja članica EU-a, iako njih pet – Španija, Grčka, Rumunija, Slovačka i Kipar službeno ne priznaje nezavisnost Kosova.
Borrell: Dijalog ‘na prekretnici’
Jasnu poruku dvjema stranama u četvrtak je iz New Yorka poslao i šef evropske diplomatije uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, rekavši da je dijalog Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa „na prekretnici“.
Josep Borrell je, prema objavi njegovog ureda na Twitteru, istaknuo nadu da će obje strane u Briselu u ponedjeljak „biti konstruktivne i iskoristiti tu jedinstvenu priliku”.
Kosovo je u februaru 2008. proglasilo nezavisnost koju Srbija, u skladu s Ustavom, ne priznaje i naziva ga svojom južnom pokrajinom, a vlasti u Prištini „privremenim institucijama“.
Na nedavnoj parlamentarnoj raspravi o Kosovu crvena linija o kojoj su se usaglasile i vladajuća koalicija i opozicija je da Srbija ne treba priznati nezavisnost niti se usaglasiti s prijemom Kosova u UN-u.
Istovremeno, stavovi o ponuđenom planu EU-a su različiti – od kategoričkog odbijanja desne opozicije do sugestija proevropskih stranaka da Srbija mora voditi računa o nacionalnim interesima uvažavajući i svoju stratešku odluku da joj je cilj članstvo u EU.