Kurti: Razgovor s Vučićem samo u kontekstu evropskog plana
Premijer Kosova kaže da je optimista kada je riječ o postizanju dogovora te da su u Beogradu shvatili da se ‘ne mogu dogovoriti sa mnom na štetu Kosova’.
Premijer Kosova Albin Kurti je izjavio kako je spreman sastati se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali samo kako bi razgovarao o francusko-njemačkom prijedlogu.
“Ovaj sastanak može biti održan u kontekstu francusko-njemačkog prijedloga. Spreman sam sjesti i razgovarati”, rekao je on u intervjuu za Euronews Albania, prenosi Tanjug.
Ocijenio je da je francusko-njemački plan, koji je i Evropska unija podržala kao pregovarački okvir, “dobra osnova za dalje diskusije i solidna platforma za napredak”.
Dodao je da se dogovor o tom prijedlogu ne može postići bez nove runde pregovora i da on nije konačan sporazum.
Važno priznanje pet članica EU-a
Kurti je rekao da je optimista kada je riječ o postizanju dogovora, jer je međunarodno insistiranje pojačano, ali su istovremeno u Beogradu shvatili da se “ne mogu dogovoriti sa mnom na štetu Kosova”.
Ponovio je stav vlasti Kosova da u centru sporazuma o normalizaciji odnosa mora biti “međusobno priznanje”.
Kaže da je de facto priznanje veoma važno, ali da je podjednako važno i de iure priznanje.
“Smatramo da je priznanje pet država EU-a koje još nisu priznale Kosovo veoma važno. Dakle, ako ne možemo imati mjesto u Ujedinjenim narodima, kao što su dobile dvije Njemačke, moramo dati sve od sebe da na našoj strani budu Španija, Slovačka, Grčka, Rumunija i Kipar. Postalo je besmisleno da nas pet od 27 zemalja EU-a i četiri članice NATO-a ne priznaju ni 15 godina nakon proglašenja nezavisnosti”, naveo je Kurti.
Riješiti pitanje nacionalnih manjina
Kada je riječ o zajednici srpskih opština (ZSO), ponovio je da ona nije prošla “test” Ustavnog suda Kosova i da je to jedini od 33 sporazuma potpisana u Briselu koji je poništen na sudu.
Kurti tvrdi da Srbija nije ispunila dvije trećine tih sporazuma.
Prema njegovim riječima, to nije glavni problem, već da prvo treba riješiti pitanje nacionalnih manjina u “našim zemljama”.
Još jednom je iznio stav da ako Srbija traži ZSO na Kosovu, isto treba primijeniti i za albansku manjinu u Srbiji.