Koliko je jugoistočna Evropa ‘zelena’?

Izgleda da je u tom dijelu kontinenta ekološkim pitanjima teže mobilizirati birače, ali uprkos tome jača svijest o klimatskim temama, navodi se u analizi.

Termoelektrana Družba u Sofiji: Zbog većih ciljeva poput ulaska Bugarske u eurozonu i šengenski prostor zelene politike ostale u zapećku. (Reuters)

Za razliku od sjeverozapadne Evrope, zelene stranke i pokreti u jugoistočnoj Evropi općenito postižu slabije izborne rezultate od svojih kolega. Izgleda da je u tom dijelu kontinenta ekološkim pitanjima teže mobilizirati birače, ali uprkos tome jača svijest o klimatskim temama, piše European Newsroom, projekat evropskih novinskih agencija uključujući Hinu.

Godine 2020. države zapadnog Balkana potpisale su Deklaraciju o zelenoj agendi na samitu u Sofiji. Njome su se obavezale da će se do 2050. u potpunosti odreći uglja u sklopu Zelenog plana EU-a kako bi postale klimatski neutralne.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja dolazi iz njemačke Zelene stranke, pozvala ih je da pojačaju saradnju na području energetske sigurnosti i prelaska na obnovljive izvore energije.

Rusija koristi energiju kao oružje, rekla je. „Provedba ove zelene tranzicije u našem je zajedničkom interesu jer svi imamo koristi od čiste i sigurne energije”, rekla je u govoru na otvaranju konferencije o zapadnom Balkanu u Berlinu 21. oktobra.

Rastući hrvatski zeleni pokret

U Hrvatskoj, koja je članica EU-a od 2013., zelena koalicija pod političkom platformom „Možemo!” osvojila je 116.000 glasova i sedam mjesta u Parlamentu na posljednjim parlamentarnim izborima 2020.

Samo godinu dana prije, na evropskim izborima 2019., ista ta platforma dobila je manje od 20.000 glasova. Drugim riječima, samo 1,8 posto birača glasalo je tada za njih.

Na lokalnim izborima u maju 2021. jedan od vođa platforme Tomislav Tomašević izabran je za gradonačelnika Zagreba. Novi test za njega i njegovu platformu bit će parlamentarni i evropski izbori iduće godine.

BiH: Ima svijesti, nema političke volje

Kao aktivna članica Energetske zajednice koja okuplja EU i mnoge njene susjede na Balkanu i u crnomorskoj regiji, BiH se obavezala reformirati energetski sektor i uskladiti politike s državama članicama EU-a.

Ali do sada nije učinila mnogo u tom pogledu jer je prošle godine samo tri posto njene proizvedene energije bilo iz obnovljivih izvora, a 60 posto iz uglja. Energetska zajednica je prema tome kritizira jer je dekarbonizacija jedan od uvjeta za ulazak u EU.

Obzirom na to da samo jedan dokument definira strateški okvir za energetsku tranziciju, ključan je problem to što nema političke volje. Zelene i druge stranke u BiH nominalno se fokusiraju na ekološka pitanja, ali ne dovoljno da bi se razlikovale od drugih stranaka.

Uprkos tome, ekološka svijest jača i građani su sve više angažirani u borbi za zaštitu okoliša na lokalnom nivou. Zelena stranka BiH, koja je osnovana tek u martu, osvojila je jedan mandat u skupštini bh. entiteta Republika Srpska.

Sjeverna Makedonija: „Protiv rudnika smrti”

Od nekih 60 registriranih političkih stranaka, Sjeverna Makedonija ima samo jednu deklarirano zelenu stranku – Demokratsku obnovu za Makedoniju (DOM), koja ima jedno mjesto u Skupštini. Uprkos tome, u državi se posljednjih godina dogodilo nekoliko ekoloških akcija i protesta.

Jedan od najpoznatijih slučajeva bio je protest protiv otvaranja rudnika zlata i bakra „Ilovica-Shtuka”. Sredinom avgusta ove godine aktivisti su počeli prikupljati potpise za peticiju protiv otvaranja rudnika.

Godine 2014. odobrene su dvije koncesije kanadskoj korporaciji Euromax Resources. Nakon nekoliko godina demonstracija, nova Vlada poništila je jednu od koncesija i jednostrano raskinula ugovor u decembru 2019., uz objašnjenje da firma nije dostavila potrebnu dokumentaciju.

Sud je potom odlučio u korist Euromax Resources u martu 2023. U junu 2023. Vlada je odlučila spojiti dvije koncesije za rudnik u jednu. Po Ministarstvu privrede, sudske presude mogle bi dovesti do novih tužbi i sudskih postupaka pred međunarodnim sudovima, što bi moglo ozbiljno naštetiti budžetu. Međutim, Vlada je naposljetku 20 dana poslije odustala od odluke o spajanju dviju koncesija u jednu.

Na lokalnom nivou, nezavisna lista aktivista i nevladinih organizacija za zaštitu okoliša, ljudskih prava i prava životinja pod nazivom „Green Humane City” (ZHG) osvojila je 2021. dva mjesta u Gradskom vijeću Skoplja. U posljednje dvije godine, ZHG je osigurao više novca za recikliranje plastičnog otpada, za praćenje onečišćenja zraka, za kompostiranje biootpada i za brigu za životinje lutalice, među ostalim.

Albanija: Posljednja divlja rijeka

Albanska rijeka Vjosa proglašena je u martu 2023. prvim Nacionalnim parkom divlje rijeke u Evropi nakon deset godina lobiranja. Ta rijeka neprekidno teče 270 km od Grčke preko južne Albanije sve do Jadranskog mora, bez ikakvih brana ili elektrana.

Kampanja za njenu zaštitu imala je veliku podršku civilnog društva i privatnog sektora te holivudskog glumca Leonarda DiCapria, poznatog aktiviste za zaštitu okoliša.

Vode se i druge kampanje za zaštitu drugih albanskih prirodnih staništa kao što su lagune Narta i Karavasta. Te projekte podržavaju strane partnerske organizacije i ambasade poput Delegacije EU. Albanska Vlada proglasila je također zaštitu okoliša nacionalnim prioritetom.

Treba spomenuti i kampanju Općine Tirane „Posadi drvo”. Gradsko vijeće objavilo je da je oko grada posadilo gotovo milion novih stabala u sklopu te inicijative.

Zelene politike u Bugarskoj u zapećku

Čelnici bugarskog Zelenog pokreta Daniela Božinova i Toma Belev rekli su u intervjuu 21. novembra da su zbog većih ciljeva poput ulaska u eurozonu i šengenski prostor zelene politike ostale u zapećku.

Zeleni pokret dio je koalicije Demokratska Bugarska i ima četiri zastupnička mjesta u Parlamentu. Božinova i Belev shvatili su da je njihova stranka neravnopravno zastupljena u grupi i zatražili jedan od vodećih položaja unutar Demokratske Bugarske kako bi zelene politike ponovo doveli u prvi plan.

Zeleni pokret dio je Evropske stranke zelenih i planira kandidirati se na izborima za Evropski parlament 2024. te osvojiti jedan mandat. U sadašnjem sazivu Parlamenta, stranka je uspješno spriječila pljačkanje šuma odbacivši prijedlog zakona koji bi dopustio iskorištavanje velikih količina stabala iz državnih šuma.

Istaknuti bugarski ekološki pokret Ecoglasnost odigrao je ključnu ulogu u padu komunizma u zemlji. Skup tog pokreta 3. novembra 1989. u Sofiji bio je prvi protest protiv totalitarne vladavine Todora Živkova. Aktivisti su bili protiv izgradnje hidroelektrana na rijekama Rili i Mesti i tražili su javne reforme. Komunistička partija smijenila je Živkova 10. novembra 1989.

Rumunija ulaže u recikliranje

U Rumuniji jedna od najnovijih inicijativa na Vladinoj nivou je projekt recikliranja ambalažnog otpada uz povratnu naknadu. Premijer Marcel Ciolacu rekao je da će to biti najveći takav projekat u Evropi, nakon Njemačke, u smislu količine obrađene ambalaže, a počinje 30. novembra.

„Otvaranje sabirnih centara za ambalažni otpad RetuRo stvorit će više od 600 radnih mjesta do kraja iduće godine i potaknuti slična ulaganja u transport i recikliranje i horizontalno i vertikalno”, rekao je premijer.

RetuRO Sistem Garantie Returnare SA neprofitno je preduzeće, što znači da će se zaradu od prikupljanja ambalažnog otpada ponovo ulagati isključivo u razvoj sistema za povrat ambalaže.

Premda u Rumuniji na vlasti nema zelenih političkih stranaka, postoje mnoge organizacije koje promoviraju zdrav i ekološki uravnotežen okoliš. Među oko deset stranaka koje su registrirane kao sljedbenice „zelene doktrine”, Zelena stranka, koja je članica Evropske stranke zelenih, popularna je na nacionalnom nivou.

Izvor: Agencije