Prije 28 godina potpisan Dejtonski mirovni sporazum

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, potpisan je na današnji dan 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu čime je okončan četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih.

Dejtonski mirovni sporazum potpisali su predstavnici tri strane u BiH i predsjednici Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman uz prisustvo svjetskih sila.

“Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu, prenosi Anadolija.

Prethodno je Dejtonski sporazum 21. novembra 1995. godine parafiran u Wright-Patterson bazi kod Daytona, u američkoj državi Ohio.

Ovaj sporazum rezultat je diplomatske inicijative američke vlade koju je otpočeo tadašnji glavni američki posrednik Richard Holbrooke u vrijeme kampanje tadašnjeg predsjednika Billa Clintona.

Presude za genocid u Srebrenici i UZP

Američka diplomatska misija uslijedila je nakon genocida u Srebrenici, zaštićenoj enklavi Ujedinjenih nacija, kojeg su u julu 1995. godine, nakon tri godine rata, protjerivanja stanovništva i uskraćivanja humanitarne pomoći, počinili pripadnici vojske Republike Srpske.

Za najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu donio je 14 osuđujućih presuda, dok je Sud Bosne i Hercegovine osudio 25 osoba. Najvažnije presude iz Haga odnose se na Radovana Karadžića, Ratka Mladića te Jovicu Stanišića i Franka Simatovića koji su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat (UZP).

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu je u martu 2019. objavio pravosnažnu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osudivši ga na doživotnu kaznu za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Osuđen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva.

U junu 2021. je Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) i dugo vremena najtraženiji haški optuženik, pravomoćno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, odnosno za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

U maju ove godine su Jovica Stanišić i Franko Simatović, pripadnici Službe državne bezbjednosti Srbije, osuđeni na po 15 godina zatvora presudom Apelacijskog vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma. Osuđeni su za udruženi zločinački poduhvat, nakon što je sud utvrdio da im je cilj bio protjerivanje Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ova je prva presuda kojom je sudski utvrđena uloga Beograda u zločinima u Hrvatskoj i BiH u ratovima devedesetih.

Presudama Međunarodnog tribunala za ratne zločine u Hagu potvrđeno je i da je Hrvatska vodila udruženi zločinački poduhvat (UZP) od “sredine januara 1993. godine, s ciljem da se stvori hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda”.

U postupku okončanom 2017. godine Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora. Zajedno s njim, na po 20 godina zatvora osuđeni su Slobodan Praljak, koji je tada u sudnici izvršio samoubistvo popivši otrov, Bruno Stojić i Milivoj Petković. Na 16 godina zatvora osuđen je Valentin Ćorić, a Berislav Pušić na deset godina zatvora. Svi su proglašeni krivim za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini.

Bezuspješni pokušaji ustavne reforme

Dejtonskim sporazumom, koji je značio kraj rata u BiH koji je počeo 1992. godine, zemlja je formirana na način da je čine dva konstitutivna entiteta – Republika Srpska i Federacija BiH. Prema Daytonu, Federaciji BiH pripalo je 51, a Republici Srpskoj 49 posto teritorije. Formiran je i Brčko distrikt kao posebna teritorijalna jedinica.

Dejtonski mirovni sporazum još je poznat i kao Parisko-dejtonski, a sastoji se od 11 aneksa, koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte mirovnog dogovora, kao i regionalnu stabilizaciju. Sporazum je najveća ovlaštenja dao entitetima i naznačio osnovna ovlaštenja za nivo državnih institucija.

Dejtonski mirovni sporazum obavezao je zemlje potpisnice da međusobne odnose regulišu prema Povelji Ujedinjenih nacija (UN), Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv i demokratski način.

Mirovnim sporazumom je precizirano ustavno i pravno uređenje BiH kao složene države, sastavljene od Federacije BiH i Republike Srpske, te tri konstitutivna naroda. Prema ovom sporazumu, glavni autoritet u tumačenju sporazuma je Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).

Početkom 2008. godine otkriveno je da je originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma izgubljen, a nakon što je Parlamentarna skupština BiH zatražila novi primjerak, nakon čega je Francuska poslala ovjerenu kopiju tog dokumenta.

Tokom proteklih 28 godina bilo je nekoliko bezuspješnih pokušaja ustavne reforme Dejtonskog sporazuma, a prema mišljenjima mnogih međunarodnih dužnosnika – ovaj sporazum je već davno prevaziđen, dok u RS-u još uvijek smatraju da se izvorni elementi Dejtonskog sporazuma moraju i dalje primjenjivati.

BiH se i dalje suočava s prijetnjama nacionalista

Osim što je zaustavio rat u BiH, Dayton je donio novo uređenje zemlje i odredbe koje se 28 godina tumače različito i koriste kao ultimativna politička sredstva.

A gotovo tri decenije poslje, Bosna i Hercegovina se suočava sa konstantnim negiranjem genocida i secesionističkim prijetnjama Republike Srpske koje kontinuirano provodi predsjednik tog bosanskohercegovačkog entiteta Milorad Dodik.

Negiranje genocida u Srebrenici nije zaustavila ni dopuna Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kjom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, a koju je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Prema Izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici, kojeg je objavio Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, u periodu od maja 2022. do maja 2023. godine zabilježeno je 90 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici.