Grlić Radman: Hrvatska za što brže otvaranje pregovora BiH s EU-om

Hrvatska će podržati nastojanja Bosne i Hercegovine da što prije otvori pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, a tokom pregovaračkog procesa spremna joj je pružiti svu potrebnu stručnu i tehničku potporu, najavio je u petak ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.

Tokom službene posjete Bosni i Hercegovini, šef hrvatske diplomatije sastao se u Sarajevu s ministrom vanjskih poslova te zemlje Elmedinom Konakovićem, prenosi Hina.

Novinarima je rekao kako pozdravlja politički trud i strpljenje kojeg je Bosna i Hercegovina do sada pokazala kako bi napravila napredak na putu evropskih integracija, a dogovor i kompromis smatra garantom za daljnji napredak.

Istakao je kako Hrvatska trajno brine za stabilnost Zapadnog Balkana, a tako i Bosne i Hercegovine, te dosljedno promovira politiku saradnje i partnerstva, uz želju za jačanjem dobrosusjedskih odnosa.

Očekuje se ‘pozitivna odluka’ Vijeća EU-a do kraja godine

Podsjetio je kako je Unija danas suočena s brojnim izazovima, uključujući proces proširenja, ali stav Hrvatske tu ostaje jasan.

“Hrvatska se čvrsto zalaže da se pristupni pregovori otvore čim prije”, rekao je Grlić Radman, pozvavši političke partnere u Bosni i Hercegovini da nastave provedbu reformi, uključujući izmjene Izbornog zakona.

Dodao je kako očekuje “pozitivnu odluku” Vijeća EU-a do kraja godine, jer će se na nivou šefova država ili vlada Unije tokom decembra razmatrati preporuke Evropske komisije o otvaranju pristupnih pregovora, što znači da nije isključeno da Bosna i Hercegpvoina već tada dobije “zeleno svjetlo” za pristupne pregovore.

Istakao je kako je Hrvatska i do sada pomagala Bosni i Hercegovini prenosom znanja, a sada predlaže uspostavu zajedničke komisije o evropskom partnerstvu.

To znači kako bi Hrvatska dala Bos ni i Hercegovini na raspolaganje svoje znanje i ekspertizu, od uspostave pregovaračkih struktura do razumijevanja procesa i komunikacije s evropskim institucijama, kako je to bio slučaj i u odnosima s drugim državama regije koje pretenduuraju biti članice EU-a.

Konaković: ‘Zadnji voz’ za evropske integracije

Bosna i Hercegovina je status zemlje kandidata za članstvo u Uniji dobila u decembru 2022. godine, a ranije ovog mjeseca dobila je uslovnu preporuku EK-a za otvaranje pregovora o članstvu, koja bi se aktivirala ukoliko do marta naredne godine bude postignut zadovoljavajući napredak u provedbi reformi.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bi do tada moralo usvojiti najmanje četiri zakona iz reformskog paketa koji je EK definirao još 2019. godine.

Kako je naknadno pojasnio šef Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, riječ je o zakonima u sudovima, o sprečavanju sukoba interesa, sprečavanju pranja novca i borbi protiv terorizma te o izmjenama Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na integritet izbornog procesa.

Nakon uspostave sadašnje vladajuće koalicije u Bosni i Hercegovini u januaru, usvojeno je pet zakona iz tog paketa, ali od početka jeseni sve je blokirao ultimativni zahtjev predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika da se odmah usvoji novi zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i iz njega izbace strane sudije, kao i da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR).

Konaković je istakao je kako je Hrvatska jedan od najodlučnijih zagovaratelja evropskih integracija Bosne i Hercegovine te ustvrdio kako sada njegova zemlja ima jedinstvenu priliku uhvatiti “možda zadnji ozbiljniji voz” za evropske integracije.

‘Neće biti zatvaranja OHR-a i preustroja Ustavnog suda BiH’

“Naš primarni i nulti prioritet je integracija u EU”, rekao je Konaković, koji se nada brzom otvaranju pristupnih pregovora i vjeruje da odnosi snaga unutar EU-a neće prevagnuti u korist protivnika proširenja.

Dodiku je poručio kako zatvaranja OHR-a i preustroja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće biti dok se stanje u zemlji trajno ne stabilizira.

Kazao je kako će pomoć Hrvatske puno značiti radi poboljšanja procesa evropskih integracija u samoj Bosni i Hercegovini.

Bilateralne odnose je opisao dobrim i prijateljskim, podsjetivši kako su Hrvatska i Bosna i Hercegovina vezane ne samo snažnim političkim i ekonomskim vezama.

Grlić Radman se u Sarajevu odvojeno sastao s predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto te članovima zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za evropske integracije.