Ponovo blokiran rad Vijeća ministara BiH
Ministri iz bh. entiteta Republika Srpska nisu htjeli glasati za evropske reformske zakone, rekao je šef bh. diplomatije nakon sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković upozorio je u utorak kako je rad državnog Vijeća ministara blokiran zbog ucjena iz bh. entiteta Republika Srpska, što su indirektno potvrdili i njegove kolege u Vijeću ministara iz reda srpskog naroda, koji nisu htjeli glasati za evropske reformske zakone.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorada Dodika) kazao je kako neće podržati nijedan zakon sve dok iz sastava Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ne budu uklonjene strane sudije.
Konaković je novinarima u Sarajevu potvrdio da na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u utorak nije bilo rasprave o reformskim zakonima na kojima insistira Evropska komisija, jer su ministri uz reda srpskog naroda bili protiv toga, prenosi Hina.
To se odnosi i na novi zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, čiji je nacrt skinut sa dnevnog reda Vijeća ministara Bosne i Hercegovine iako je njegovo usvajanje sastavni dio 14 reformskih prioriteta definiranih još 2019. godine.
Dodik traži uklanjanje stranih sudija
Nakon što je u septembru u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine usvojeno pet zakona iz reformskog paketa, nastupile su blokade zbog zahtjeva Milorada Dodika da se prije bilo kojega drugog zakona donese novi zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i da se iz njegovog sastava uklone strane sudije te uvedu elementi etničkog glasanja domaćih sudija.
Konaković je novinarima potvrdio kako je to sada postalo problem, koji može ozbiljno ugroziti nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine.
“Ne znam šta nam svima donose uvjetovanja i ultimatumi. Mislili smo da toga neće biti”, kazao je on, potvrdivši da je prekinuta i njegova komunikacija s Dodikom.
Ministar vanjskih poslova sada upozorava kako na ovaj način Bosna i Hercegovina ugrožava evropsku perspektivu, koja joj je širom otvorena nakon sticanja kandidatskog statusa krajem 2022. godine.
To uključuje moguću blokadu pristupa novim milijardama eura pomoći koje Evropska komisija planira ponuditi državama Zapadnog Balkana.
“Evropa je napokon otvorila svoj prostor prema nama a mi se sada zatvaramo. To bi bila historijska greška”, upozorio je Konaković.
Neizvjestan početak pristupnih pregovora
Košarac je na to ustvrdio kako oni ništa ne blokiraju, nego traže da se poštuje raniji dogovor, prema kojem su navodno svi partneri u vlasti pristali na to da se najkasnije u oktobru izradi novi zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, pa čekaju da se to i dogodi.
“Mi ništa ne blokiramo, ali ne možemo raditi jednostrano”, rekao je Košarac.
Optužio je političke partnere iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine da oni stvaraju probleme, jer dopuštaju da se na njih utječe iz ambasada zapadnih država, a posebno iz ambasade SAD-a i Ureda visokog predstavnika (OHR).
Sadašnja vlast u Bosni i Hercegovini, koju čine SNSD, Narod i pravda (NiP), Socijaldemokratska partija (SDP) Bosne i Hercegovine, Naša stranke (NS) i Hrvatske demokratska zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine, očekivala je pozitivno mišljenje Evropske komisije o napretku, čime bi se otvorila mogućnost početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom, ali je to sada dovedeno u pitanje.