Pravoslavni vjernici danas slave Božić
U većim crkvama obilježavanje Božića počelo je ponoćnim liturgijama, a jutros su zvonila sva zvona na pravoslavnim hramovima, objavljujući dolazak Božića i božićnog slavlja.
Pravoslavni vjernici danas slave Božić, praznik rođenja Isusa Hrista, a patrijarh Porfirije je u ponoć služio svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Svetog Save na Vračaru.
U većim crkvama obilježavanje Božića počelo je ponoćnim liturgijama, a jutros su zvonila sva zvona na pravoslavnim hramovima, objavljujući dolazak Božića i božićnog slavlja, prenio je Tanjug.
Vjernici se tradicionalno pozdravljaju sa Mir Božji, Hristos se rodi – Vaistinu se rodi.
U hramovima se čita poslanica arhijera Srpske pravoslavne crkve.
Najradosniji hrišćanski praznik
Božić je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva.
Kod Srba taj praznik je ukrašen najlepšim vjerskim običajima i obredima, koji imaju jedan osnovni smisao i cilj: umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina.
Božić je uvijek mrsni dan, kojem je prethodio četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Najradosniji hrišćanski praznik 7. januara, pored Srpske pravoslavne crkve, proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji poštuju julijanski kalendar.
Zajedno sa Vaskrsom, Božić predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika i praznuje se kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg.
Na božićnoj trpezi najvažnija česnica
U Srbiji je na svečanoj božićnoj trpezi najvažnija je česnica, pogača u koju se stavlja zlatni ili srebrni novčić, a ona se za ručkom lomi isključivo rukama. Ko u svom parčetu pronađe novčić, prema vjerovanju, imat će sreće u narednoj godini. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.
Ukućani položajnika, prvog gosta na Božić, daruju poklonima.
Do 16. stoljeća su svi hrišćani Božić slavili istog dana. Nakon 1582. i prihvatanja Gregorijanskog kalendara od strane Vatikana pojavljuju se razlike.
Prvih stoljeća i pravoslavne i protestantske zemlje su se držale starog kalendara, što se kasnije postepeno mijenjalo.
SPC i vjernici Božić slave tri dana. Drugi dan Božića je Sabor Presvete Bogorodice, dok se trećeg dana slavi Sveti Stefan.
U Srbiji je Božić od jula 2001. i jednodnevni državni praznik.