Za članstvo Srbije u EU 43 posto, protiv 32 posto građana

Ukoliko bi sutra bio održan referendum s pitanjem “Da li podržavate članstvo Srbije u Evropskoj uniji?” 43 posto građana Srbije glasalo bi za, 32 posto protiv, uopće ne bi glasalo 13 posto, a 12 posto ne zna šta bi odgovorilo na ovo pitanje, rezultat je najnovijeg istraživanja javnog mnijenja “Evropska orijentacija građana Srbije”.

Ministarstvo za evropske integracije Srbije provelo je redovno istraživanje javnog mnijenja, u kojem je učestvovalo 1.050 ispitanika starijih od 18 godina, na teritoriji Srbije, a prema standardu Eurobarometra, saopćeno je iz ovog ministarstva, prenosi Tanjug.

Što se tiče podrške reformama, ona je kod građana, kao i prethodnih godina, ostala visoka te od ukupnog broja ispitanika dvije trećine (65 posto) smatra da bi reforme neophodne za ulazak Srbije u EU trebalo provoditi, zbog dobrobiti građana i stvaranja bolje i uređenije Srbije.

Na pitanje o bespovratnoj razvojnoj pomoći Srbiji od 2000. godine do danas 28 posto ispitanika je od ponuđenih odgovora prepoznalo da je EU najveći donator Srbiji, a iza njih se nalaze Kina, Rusija i Norveška.

Evropska unija kao najveći donator

Poredeći sa zvaničnim podacima o bilateralnoj pomoći, građani identificiraju EU kao najvećeg donatora, a dalji redoslijed najvećih bilateralnih donatora je Njemačka, Švedska i Italija.

Trećina ispitanika upoznata je s činjenicom da se u Srbiji provode projekti finansirani sredstvima EU-a, posebno u oblastima zaštite životne sredine, obrazovanja, zdravstva, nauke i inovacija, prekogranične saradnje, energetike, kulture, transporta, poljoprivrede, razvoja privatnog sektora, reforme javne uprave i pravosuđa i unutrašnjih poslova.

U pograničnim oblastima taj procent je mnogo veći, jer gotovo polovina ispitanika (48 posto) zna da se u njihovim sredinama provode projekti u okviru prekogranične saradnje, a više od 80 posto njih se u potpunosti ili djelomično slaže da vide konkretne rezultate provođenja ovih projekata finansiranih iz fondova EU-a.

Da bi i država i oni lično imali koristi (ili mnogo koristi) od članstva Srbije u EU smatra 38 posto građana.

Kako se navodi, građani smatraju da će najviše koristi od ulaska Srbije u EU imati velike kompanije, industrija, mala i srednja preduzeća (ukupno 35 posto), zdravstvo (11 posto), školstvo (10 posto) te sudstvo i socijalna zaštita (po sedam posto).

Poljoprivreda će, smatra 21 posto građana, najviše izgubiti ulaskom Srbije u EU.

Kao najznačajnije reforme i one koje najviše utječu na njihov svakodnevni život građani vide borbu protiv korupcije i reformu zdravstvenog sistema – 17 posto, zatim bolju zaštitu ljudskih prava te reformu obrazovnog sistema – 12 posto i reformu pravosuđa – 11 posto.

Sljedeće po važnosti su im unapređenje poljoprivrede – 11 posto i bolja zaštita životne sredine – 10 posto).

Najveći uzori Švicarska, Njemačka i Norveška

Za najveći broj građana Srbije članstvo u EU predstavlja mogućnost putovanja unutar Unije (15 posto), više mogućnosti zapošljavanja (14 posto), put ka boljoj budućnosti mladih ljudi (13 posto), ali za 13 posto ispitanika predstavlja i rizik da izgube vlastiti kulturni identitet.

Najveći procent građana, njih 41 posto, izrazili su spremnost da zbog ulaska u EU izmijeni dosadašnje životne navike kao što su odvajanje smeća za reciklažu, plaćanje kaucije za PET ambalažu, štednja energije i vode.

Trećina navodi da bi bila spremna da mijenja svoje radne navike s istim ciljem, a prije svega radno vrijeme, dužinu godišnjeg odmora i beneficije koje ima na poslu.

Na pitanje u kakvom bi društvenom sistemu voljeli živjeti, građani kao uzor najprije navode Švicarsku (25 posto), a potom Njemačku (20 posto) i Norvešku (14 posto).